pridružite se i vi

Krećemo u 'zero waste' izazov: Večernjakova reporterka dva tjedna živi bez stvaranja smeća

Foto: Karlo Klasic/PIXSELL
Zagreb: Novinarka Katja Knežević kreće u zero waste izazov
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
Zagreb: Novinarka Katja Knežević počinje zero waste izazov
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
Zagreb: Novinarka Katja Knežević počinje zero waste izazov
12.12.2023.
u 15:50
U sklopu projekta Rezolucija Zemlja novinarka kreće u misiju smanjenja otpada primjenom zero wastea. Koncepcija se temelji na načelima nekorištenja proizvoda koji nisu ekološki, nabavke u rinfuzi, ponovne upotrebe višekratne ambalaže te kompostiranja i recikliranja
Pogledaj originalni članak

Mislite li da je moguće klasičnu plavu ZG vreću od 40 litara zamijeniti količinom otpada koja bi stala u tek jednu vrećicu od litre? To ćemo provjeriti u dvotjednom "zero waste" izazovu u sklopu ekološkog projekta Rezolucija Zemlja koju je Večernji list pokrenuo prije dvije godine.

Od šopinga na placu i izrade kozmetike...

Zbog sve većih posljedica na klimatske promjene koje su uvjetovane čovjekovim djelovanjem, projektom Rezolucija Zemlja ukazujemo na to koliko su teme vezane za okoliš i ekološku osviještenost prijeko potrebne. A održivost je jedna od ključnih stvari na koje treba obratiti pažnju, stoga je cilj isprobati navike koje vode do života bez smeća.

Ideja je proći različite sfere u kojima se prakticiraju "zero waste" načela pa tako na svim platformama Večernjeg lista i Rezolucije Zemlja možete pratiti izazov i pronaći savjete za nabavku namirnica i kozmetike bez ambalaže, prijedloge za održivo odijevanje i recepte za spašavanje hrane koju biste vjerojatno bacili.

Iako nam se možda čini da je priča o održivosti počela tek u posljednjih nekoliko godina, "zero waste" koncepcija u svijetu se pojavila još u sedamdesetima i isprva se povezivala s hipi pokretom. Ima pet temeljnih postulata, koji se popularno nazivaju 5R'S, a podrazumijevaju "refuse", odnosno odbijanje proizvoda koji nisu ekološki, "reduce", smanjivanje otpada nabavkom u rinfuzi, "reuse", što uključuje ponovno korištenje višekratne ambalaže i zamjena plastike održivim opcijama, "rot", i. e. transformiranje organskog otpada i njegovu uporabu u kompostiranju te "recycle", dakle recikliranje materijala koje je u "zero waste" lancu zadnja opcija.

>>VEZANI ČLANCI: 

Hrvatska kaska za svjetskim trendovima filozofije kojoj je cilj minimizirati otpad u kućanstvima, no brojne se udruge, inicijative i pojedinci danas bave upravo tim pitanjem, a među njima su i Zelena akcija, Održivi život, Zelena mreža aktivističkih grupa, Ja bolji građanin, Tatavaka...

Koordinatorica potonje, Jelena Radošević, i sama primjenjuje "zero waste" načela, a na to ju je potaknula svijest o tome koliko je resursa i truda potrebno za proizvodnju bilo kojeg predmeta ili namirnice kojom se koristimo te koliko to utječe na sustave oko nas. Ona je i prva od brojnih mentora i stručnjaka koji će nam pomagati u dvotjednome izazovu i podučavati kako uvoditi prakse održivog življenja u svakodnevicu.

>>VEZANI ČLANCI: 

– Sjećam se da sam još negdje u mlađim razredima osnovne škole napisala zadaću o tužnoj šumi punoj otpada i nekako sam uvijek imala u svijesti da je ta slika smeća u prirodi nepravedna. Mislim da je to točka s kojom se svi možemo poistovjetiti, bez obzira na pozadinu. Poslije sam studirala i završila ekologiju, što me naučilo razmišljati o tome koliko su zapravo složeni procesi kada razmišljamo odakle nešto dolazi i gdje će završiti jednom kada bude bačeno. S obzirom na to da su resursi Zemlje ograničeni, bahato je ponašati se kao da nas nije briga za to kako će izgledati sutra – govori Jelena.

...do mode iz "second hand" dućana

Odrastala je dijelom u osamdesetima, kada se, domeće, načelo održivosti kroz prakse u kućanstvu podrazumijevalo, a onda je naišao kapitalizam devedesetih koji nas je podosta razmazio. A kod "zero waste" praksi, savjetuje, najvažnije je uložiti malo truda i energije u organizaciju.

– Prva tri dana sigurno će biti nešto teže, ali onda više ne pridaješ puno pažnje sitnicama koje si uveo u svakodnevicu, već ih odrađuješ automatski. Treba krenuti polako i vidjeti gdje je najlakše unijeti promjenu. Primjerice, uvijek pazim da namirnice ne dolaze u ambalaži ili da odaberem one koje je lakše reciklirati te da je proizvod hrvatskog porijekla. Automatski si smanjujem vrijeme provedeno u trgovini – ističe Jelena pa domeće kako su dobri savjeti za početnike kupovati na tržnici i uzimati veće količine odjednom kako bi se izbjegla nepotrebna ambalaža. Trik je i u torbi ili ruksaku uvijek imati, primjerice, platnenu vrećicu, a u adventsko doba, ali i na druženjima, dobro dođe i vlastita šalica od višekratne plastike.

Foto: Karlo Klasic/PIXSELL
Zagreb: Novinarka Katja Knežević kreće u zero waste izazov

– U većini pekarnica prihvatit će ako im donesete platnenu torbu za kruh, ali mogli biste naići na probleme u mesnicama i ribarnicama ako poželite da vam namirnice daju u posudama koje ste donijeli od doma, prije svega zbog Zakona o higijeni hrane – napominje Jelena. Osim u nabavci hrane, prostora za "zero waste" prakse, dodaje, ima i u kupovini odjeće. – "Second hand" dućani su odlična opcija jer se po niskim cijenama može naći zaista kvalitetna odjeća. Osobno sam pobornica i razmjene s prijateljima jer nam svima ponekad dosade komadi koje smo iznosili, a osim promjene u ormaru, to bude još jedna prilika za održivo druženje – zaključuje Jelena Radošević.

>>VIDEO: Ovogodišnja zabava Djeda Mraza u tramvaju: Puštaju i pjevaju pjesmu "Čavoglave"

 

'PREDSTAVILI SU NAS KAO EKSTREMISTE'

Srbija hrvatske studente prozvala špijunima, a danas ih na granici 'počastila' i uputila poruku

- Pod krinkom pitanja 'kako nam je u Beogradu' htjeli su nas uvući u temu prosvjeda kada je i nastala video izjava koju su njihovi mediji koristili. Predstavili su se kao 'turističko-nacionalna televizija, da se emitiraju na RTS-u a zapravo su bili Informer. Pratili su nas svugdje, bilo je to vrlo neugodno, kao i njihovo praćenje. Pogotovo ispred ulaza njihovog Elektrotehničkog fakulteta gdje se puno slika, no to je i jedini ulaz u njihov KST. Općenito je osjećaj u Beogradu bio jeziv i neugodan, pričaju nam hrvatski studenti

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

LA
larala
16:31 13.12.2023.

Znači dobro politika plaća novinare kad mogu kupovati bio proizvode i u rinfuzi... 1,5 l tekućeg deterdženta 8,7 eura... ista litraža, samo onog bez bio i rinfuze 3,95 eura... Da ne spominjemo uopće higijenske uloške koje će sada dotična gospođa morati kupovati (platneni) i prati...jer ako je zero waste onda nema ni uložaka u smeću...o količini bespotrebno bačene pitke vode na pranje nećemo... to ipak nije bitno jer očito je bolje razbacivati pitku vodu koje nema nego u energanama spaljivanjem smeća osigurati si jeftinije grijanje i električnu energiju.

Avatar rubinet
rubinet
12:25 15.12.2023.

zero waste ....second hand shop.... "refuse", "reduce", "reuse", "recycle.. Naš je jezik ozbiljno ugrožen.Svi ti strani izrazi imaju dobre hrvatske prijevode.

EZ
ezer
20:51 12.12.2023.

Umjesto da korisni otpad – papir, staklo, metal, tkaninu, PVC, biootpad – odlažemo u zasebne kontejnere i tako značajno kompliciramo i poskupljujemo postupak jer se svaki od tih kontejnera zasebno odvozi na obradu, naša tehnologija omogućava da građani sav otpad odlažu u jednu kantu za otpad, kakvu posjeduje svaka obiteljska kuća, ili u jedan kontejner ili preskontejner ako se radi o većim zgradama ili industrijskim pogonima. Potrebno je jedino organski, odnosno biootpad, odvojiti u zasebnu vrećicu, koja se potom s ostalim komunalnim otpadom odlaže u jednu kantu. Kanta ili kontejner potom se transportiraju do tipske tvornice za preradu otpada gdje se prikupljeno smeće sortira, suši, odvajaju se korisni sastojci koji idu na recikliranje, a neupotrebljivi dio otpada melje se i balira te služi kao energent za industrijske pogone poput cementara. Osim obrade, MBO-T postrojenje balira odvojeni korisni otpad prema svjetskim standardima i od njega stvara sirovinu spremnu za prodaju na burzama otpada. A nakon odvajanja i obrade korisnog dijela otpada – a to je u prosjeku oko 45 do 50 posto ukupno prikupljenog komunalnog otpada – preostali neupotrebljivi dio otpada melje se i kompaktira te služi kao gorivo u industrijskim i energetskim pogonima, a građevinski otpad također se melje i ponovno upotrebljava pri građevinskim radovima. Ništa se ne baca i svaki komad prikupljenog otpada ponovo će se upotrijebiti.