Više od 50 automobila u dva središnja prometna traka stoji u koloni. Svakog časa s novog remetinečkog rotora pristiže ih još te njih desetak redovito čeka u dvama bočnim trakovima i po petnaestak minuta da se uguraju u prometni tok na Jadranskom mostu prema križanju Selske i Savske. Otprilike ovakav kolaps viđa se gotovo svaki dan u razdoblju od 16 do 17 sati kad se radni narod s posla vraća kući.
Nije kriv novi kružni tok
Budući da je rotor, koji je nahvaljen “na sva zvona”, a njegova je rekonstrukcija trajala dvije i pol godine, u funkciji već gotovo dva mjeseca, mnogi se pitaju zašto se i dalje stvaraju čepovi na tom dijelu, odnosno na izlazu iz kružnog toka?
– Nije rotor ništa kriv nego je, kao što sam ranije upozoravao, problem u Jadranskom mostu. Preslab je i premalen da bi mogao podnijeti toliku protočnost automobila na dan – govori Goran Husinec, sudski vještak za promet. Novi je rotor, dakle, smanjio čepove koji su se stvarali prije njegove gradnje te rasteretio prometne pravce za Aveniju Dubrovnik, Remetinec, Kajzericu i Jadransku, koja vodi do autoceste A1. Međutim, problem kod križanja Selske i Savske ulice je ostao.
– Ne postoji tu nikakvo privremeno rješenje koje bi prorijedilo vozila na cesti, jedino nekoliko trajnih solucija koje zahtijevaju vremena i ulaganja – ističe Husinec. Trebao bi se, dodaje, izgraditi Jarunski most koji bi povezao Jadransku aveniju s Jarunom, Vrbanima, Prečkom, Španskom, Srednjacima i ostalim četvrtima na toj strani grada. Tako stanovnici iz tih kvartova, smatra prometni stručnjak, uopće ne bi trebali prolaziti Jadranskim mostom, a ni po Slavonskoj aveniji, gdje je također gotovo svakog dana krkljanac.
– Usto, bilo bi zgodno da se napravi manji kružni tok na križanju Avenije Dubrovnik i Većeslava Holjevca, odnosno kod Muzeja suvremene umjetnosti, da i taj dio bude u potpunosti odčepljen. To bi također poboljšalo protočnost prometa kad se izlazi iz Novog Zagreba – navodi iskusni sudski vještak. S njim se slaže i Marko Šoštarić, prodekan za znanost i vanjsku suradnju na Prometnom fakultetu, koji dodaje da, ako se ide u širinu, krucijalni problem vidi u prevelikom priljevu automobila u grad.
– Sve je više vozila, a iste su ceste. Treba poticati alternativne oblike prijevoza, odnosno biciklistički promet i, naravno, pješački – objašnjava Šoštarić. Osim toga, problem prometnog sustava otklonio bi i integrirani oblik javnog prijevoza. Povezati tramvaj, vlak i bus – To znači da, primjerice, putniku karta koju kupi za tramvaj ili autobus vrijedi i za vlak. Da se usto još usklade vozni redovi integriranih prijevoznika, rasteretile bi se ceste po čitavom gradu – zaključuje prometni stručnjak Marko Šoštarić.
Upit o čepovima na rotoru
Remetinec poslali smo i gradskom Uredu za promet, no do zaključenja broja odgovora nije bilo. Vrijednost projekta rekonstrukcije bila je, podsjetimo, 331,7 milijuna kuna, od čega je iz državnog proračuna “stiglo” 48,1 milijuna, iz gradske se blagajne izdvojilo 10,8 milijuna, a ostatak od 272,8 milijuna sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
bandićevi inđinjeri prometa su uspjeli za velike novce od rotora napraviti stator, a glavni problem (i puno jeftiniji) na sjevernoj strani mosta je i dalje ostao nerješen