Prvo je na “repertoaru” radni sastanak, u osam ujutro, a onda se kreće u akciju. Dejan Pilatuš ide u nabavu hrane i drugih potrepština za starije susjede pogođene potresom, a Dragomir Punjek “kupi” statičare, koje navigira uskim ulicama Markuševca. Posebna je ekipa, predvođena Lukom Hadžićem, zadužena za penjanje po oštećenim krovovima i najnužnije sanacije, a iz svog auta, kojim stalno patrolira kvartom, koordinira ih predsjednik Mjesnog odbora Tomislav Antolović. Njegova je supruga Antonia, pak, u ulozi “dispečerske službe”; stalno je za računalom, telefonira, na društvenim mrežama piše objave i traži kome je potrebna pomoć, a sve javlja ekipi na terenu.
Navigacija za hitne slučajeve
Prilično su mahnita, kaže nam Antolović, ova nepuna tri tjedna nakon potresa koji je pogodio Zagreb. Udar od 5,5 stupnjeva po Richteru pritom je to podsljemensko naselje u epicentru potresa gotovo razorio, no za razliku od situacije u nekim drugim dijelovima grada, u Markuševcu nije zavladao kaos. I to ponajviše zato što je, pohvaljuju ga Markuševčani na Facebooku, šef Mjesnog odbora okupio odličnu ekipu bez koje bi, uvjereni su, sve bilo puno teže. A kako su se (samo)organizirali?
– Vatrogasci su u prvim danima dolazili u kvart da otklone materijal koji prijeti urušavanjem, ali nisu poznavali područje pa bi stigli u velikim vozilima koja ne bi mogla proći baš svakom ulicom. Zato bismo se mi s njima čuli da im objasnimo kamo dolaze i kako se mogu prilagoditi. Statičari, s druge strane, ne bi znali je li neka kuća već posjećena ili ne pa smo se i s njima morali koordinirati. Zato sad sve ekipe imaju sa sobom nekog lokalca koji ih vodi ulicama i pokazuje im koje su kuće prioriteti – objašnjava Antolović. Kako bi učinkovitije mogli koordinirati žurne službe i poslati ih onamo gdje je to najpotrebnije, pak, popisali su i fotografirali sve oštećene objekte u naselju. Josip Pisuljak izradio je i aplikaciju kojom se bilježi šteta u kvartu nastala u potresu. Može se na njoj vidjeti koji su dijelovi najugroženiji, kolika je hitnost sanacije objekta, koji su alati najpotrebniji, a sve je popraćeno fotografijama.
– Stanovnici u aplikaciju unose svoj dom, a oni stariji koji se u to ne razumiju mogu potražiti pomoć mlađih ukućana ili susjeda – napominje Antolović.
Moramo se vratiti u normalu
Ekipa volontera je onima koji su najteže pogođeni podijelila deke i grijalice, a pobrinula se i za prehranu stanovnika pa svaki dan rade na tome da stradali dobiju topao obrok. Od najveće je pomoći, kaže predsjednik Mjesnog odbora, vlasnik lokalne catering službe Petar Pavlić, koji svaki dan po kvartu razveze i do 80 gableca. Dostavlja čak i posebne pakete hrane za samce ili obitelji s djecom.
– Moramo pritom, dakako, paziti na sve sigurnosne mjere zbog korone, pogotovo kad nosimo hranu starijima – ističe Antolović, koji posebno hvali ekipu koja se “vere po krovovima“.
– Svaki se dan penju, krpaju rupe, saniraju dimnjake koliko uspiju... Obavljaju hitne sanacije da ljudi koliko-toliko mogu imati krov nad glavom – kaže. Situacija je, dodaje, sad mnogo bolja jer je većina gorućih problema riješena, no posla još ima. Itekoliko. Stotine je kuća oštećeno, i iako su statičari obišli mnoge od njih, preostalo ih je barem dvjestotinjak.
– No svijet nije stao, treba pomalo krenuti dalje. Ljudi moraju popravljati oštećenja, raditi u vrtu, živjeti. U međuvremenu, mi ćemo se za njih pobrinuti – zaključuje Antolović.