Po našem će tijelu puzati i po nekoliko sati kako bi pronašli idealno mjesto gdje će zabiti svoje rilo. Životinjice veličine nekoliko milimetara mogu se “pokupiti” na neuređenim površinama, najviše na južnim padinama Medvednice, a iznad jednog metra visine ne obitavaju. Do problema dolazi kad se za vas “zakači” krpelj koji je zaražen. Jer onda postoji mogućnost da prenese i razne bolesti...
Pomoći će i repelenti
Opasnost od uboda, kaže epidemiologinja Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, može se smanjiti korištenjem repelenata, i to nanošenjem na gole i izloženije dijelove tijela, a izbjegavati se moraju oči i usta te kod male djece i šake jer ih često stavljaju u usta. Sredstva za odbijanje djelovat će nekoliko sati, dodaje, ovisno o tome koliko se znojite, no mogu se nanijeti i na odjeću.
– Treba razmišljati i o tome da se prilikom odlaska u prirodu izabere primjerena odjeća. Ne treba ići u kratkim nego u dugim hlačama, majici dugih rukava i zatvorenoj obući. Preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice i košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj – govori ova epidemiologinja. Člankonožac gađa mjesta gdje je koža tanka, poput pupka, prepona, vlasišta, područja iza uha, pazušne jame... Kako biste izbjegli da ga ondje pronađete, savjetuje doktorica Kosanović Ličina, potrebno je pregledati se tijekom boravka u prirodi svaka dva do tri sata te obavezno nakon povratka doma. Krpelji se vole skrivati na vlatima trave, pogotovo u šikarama i nepokošenim livadama, a može ih se pronaći i u prizemnom sloju šume, u vrtovima, na izletištima, ali i u zagrebačkim parkovima.
– Zato bi trebalo hodati obilježenim stazama i izbjegavati provlačenje ili puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju ili travi i ležanje na tlu – dodaje epidemiologinja. Ne osjetimo kad nas krpelj ubode, kaže, zato što njegova slina sadrži tvari koje djeluju kao anestetik, a probadanje kože traje desetak minuta. Ako i kada kod kuće ipak naletite na neželjenog gosta “prikačenog” za svoje tijelo, potrebna vam je tek pinceta za čupanje dlačica.
– Mnogi misle da je ispravno krpelje omamljivati i gušiti premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, ali to ne bi trebalo nikako raditi. Time ćemo izazvati naglu smrt krpelja pri čemu će on isprazniti sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenijeti zarazu ako je zaražen – kaže doktorica Kosanović Ličina.
Mali broj zaraženih
Zabluda je i da se životinjicu okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, već je bitno pincetom prihvatiti što bliže koži i izvući je laganim povlačenjem, okomito prema gore.
– Nakon toga mjesto samog uboda potrebno je dezinficirati, a krpelja baciti ili u slivnik ili u školjku i pustiti vodu – kaže epidemiologinja. S obzirom na to da je jedno od prirodnih žarišta na zagrebačkom području i Sljeme, ondje ima i zaraženih krpelja koji uzrokuju dvije ozbiljne bolesti, lajmsku boreliozu i krpeljni meningoencefalitis.
Izvadenog krptelja nikako baciti nego, ga treba sacuvati za laboratorijisku analizu.