Kamo su nestali zagrebački kuglaši?

Od zabave do prazne dvorane – kuglanje zaboravila i radnička klasa

Foto: Luka Stanzl/Pixsell
Od zabave do prazne dvorane – kuglanje zaboravila i radnička klasa
22.01.2018.
u 14:38
Kuglanje je bilo radnički sport, a padom radničke klase, pao je i status kuglanja – kaže Nikola Dragaš, trostruki svjetski prvak
Pogledaj originalni članak

Zamislite ovu dvoranu u 1970-ima i 1980-ima, na derbi najboljih gradskih kuglača Medveščak – Grmoščica nisi mogao ući, a karte su bile grozno skupe.

I publike i rekreativaca u kuglanju bilo je neopisivo više, ni cijela sekunda nije bila potrebna Nikoli Dragašu da počne pričati priču o razlici u društvenom statusu kuglanja u “njegovo vrijeme” i danas.

Nikola Dragaš, prava zagrebačka sportska zvijezda 1970-ih godina i trostruki samostalni svjetski prvak, a danas trener i tajnik Medveščaka, svoju priču priča u poznatoj Kuglani Zagreb, u Kranjčevićevoj, u kojoj se danas osjeća praznina. I to ne zato što nema nikoga, već zato što je nekad bilo mnogo bolje.

Rješenje je u mladima

O velikom je padu ovog sporta u Njemačkoj nedavno pisao i Spiegel, koji glavni problem vidi u promjeni interesa mladih koji su se umjesto provođenja vremena na kuglačkim stazama preselili na internet.

Ali problem u Zagrebu, začudo, nije u mladima, iako rješenje jest.

– Kuglanje je prije devedesetih bilo jako baš među radnicima, a sindikati Končara, Prvomajske, Jedinstva, Dalekovoda, Viadukta i niza drugih tvrtki zakupljivali su termine za čitava popodneva. Bili smo zapravo puni od 10 pa do 23 sata, i to iz tjedna u tjedan. Kuglanje je bilo radnički sport, a s padom radničke klase, pao je i status kuglanja – objašnjava Dragaš i dodaje da za uspjeh kuglačkog kluba danas trebaju djeca jer se u novo vrijeme sportaše ovoj vještini privlači od malih nogu.

– Uspjeh se može ostvariti samo u objektima u čijoj blizini ima djece, poput Novog Zagreba ili Utrina – naglašava tajnik Medveščaka.

Na pad popularnosti kuglanja utjecalo je još nekoliko stvari, od toga da sport nema status olimpijskog, preko čestog odustajanja djevojaka kad napune 16 ili 17 godina do nepostojanja objekata koji bi uz kuglanu imali i bazen za potpuno sportsko iskustvo djece. Sve to dovelo je do drastičnog pada registriranih kuglača s 5000 iz 1980-ih na današnjih 640.

U Zagrebu je trenutačno otvoreno nekoliko bowling-centara za koje Dragaš kaže da su konkurencija više globalno nego lokalno.

– Bowling je zabava s većim čunjevima i većom kuglom. Prvo baciš, srušiš sve bez problema, zatim sjedneš, popiješ nešto pa se vratiš za neko vrijeme – govori trener i tajnik Medveščaka, dok njegovi igrači bez stajanja, okupani u znoju, bacaju kuglu za kuglom, bez riječi demonstrirajući kako se radi o drukčijem sportu.

Najbolja kuglačica svijeta

Trener hrvatske kuglačke reprezentacije Miljenko Šarac slaže se da postoji znatan pad interesa za sport u klubu u koji je on prvi put došao prije 40 godina. No, Šarac ističe da su dobri rezultati druga strana medalje.

– Na primjer, u posljednjih deset godina ženska je reprezentacija osvojila sve što se osvojiti moglo, a Ines Maričić najbolja je kuglačica na svijetu – kaže Šarac.

Ti dobri rezultati možda su najbolja pozivnica za privlačenje novih generacija ovom sportu koji je nekada bio toliko popularan. Na tom privlačenju planira raditi i dvadesetdvogodišnji Adrian Belar, koji je u Medveščaku od 13. godine. Umoran od treninga koji je trajao cijelo popodne, Belar navodi da je matematika ono protiv čega se u kuglanju bori igrač.

– Kuglanje je vještina, imaš 120 hitaca, i to je to – kaže Belar. A mogla bi se dodati i primjedba: “Da je barem 120 ljudi u dvorani kao nekad...”

Pogledajte i galeriju od radova na terenima Svetice:

Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Svetice
Foto: Davor Puklavec/pixsell
Foto: Privatni album
Svetice
Foto: Privatni album
Svetice
Svetice

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

KE
kentie
11:00 30.01.2018.

links slažem se sto posto...

KE
kentie
11:01 30.01.2018.

Dragaš je bio i ostao legenda..u prijevodu Dražen Petrović kuglačkog sporta, najbolji igrač za sva vremena....

Avatar links
links
07:30 23.01.2018.

sve što je bilo dobro treba pod svaku cijenu uništiti