Zahvaljujući velikom broju ljudi različitih higijenskih navika koji svakodnevno putuju javnim gradskim prijevozom, građani u tramvajima i autobusima mogu "pokupiti" razne viruse i bakterije. Unatoč redovnom čišćenju i dezinficiranju ZET-ovih vozila u njima se ipak voze i virusi gripe i prehlade te crijevne i druge bakterije.
- Tramvaji su pretrpani i često je prevruće. Mislim da su to idealni uvjeti za razvoj raznih bolesti. Najgore je što svi ljudi nemaju osnovne higijenske navike. Dogodi se da od neugodnog zadaha moram pobjeći u drugi dio tramvaja - rekla je Snježana Previšić, koja svaki dan s Borongaja putuje na posao u Centar.
Damir Škrinjar, pomoćnik direktora za tramvajsku tehniku tvrdi da ZET svakog dana čisti i dezinficira svih 650 tramvaja i autobusa koliko ih je dnevno u prometu.
- Ekološkim, biorazgradivim sredstvima za čišćenje i dezinfekcijskim sredstvima djelatnici ZET-a svake noći od 23.30 do 4 sata čiste unutrašnjost putničkog i vozačkog prostora. Otklanja se gruba nečistoća, brišu se stolice i rukohvati, pere se pod te vjetrobransko staklo u vozačkoj kabini - kaže D. Škrinjar.
Osim čišćenja unutrašnjosti vozila nakon svakih tri do šest dana, ovisno o vremenskim uvjetima, tramvaji se peru izvana u automatskoj praonici. Nakon prijeđenih pet do šest tisuća kilometara obavlja se kompletno pranje vozila izvana i iznutra. Zimski uvjeti, kažu u ZET-u, ponekad zahtijevaju češće čišćenje čemu se, tvrde, prilagođavaju.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo tvrde da po pitanju virusa tramvaji i autobusi nisu ništa opasniji od drugih javnih mjesta na kojima su ljudi u bliskom kontaktu, poput čekaonica, banaka i pothodnika.
- Na svim takvim mjestima može se dobiti virus gripe te kakva druga dišna infekcija. Problem je u premaloj udaljenosti između ljudi - kaže Borislav Aleraj, epidemiolog iz Zavoda, dodajući kako postoje standardni higijenski propisi koje ZET mora poštivati.
Sukladno tim propisima ZET provodi svakodnevnu i periodičnu higijenu svog voznog parka. U Zavodu za molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu kažu kako je osnovni problem širenja bakterija u lošim higijenskim navikama.
- Ljudi koji poslije nužde ne operu ruke mogu donijeti na rukohvate u tramvajima i autobusima crijevne bakterije poput Escherichie coli. Oni koji se poslije njih drže za rukohvate mogu ih lako pokupiti, a nemoguće je dezinficirati nakon svakog putnika - kaže prof. dr. Božidar Stilinović, predstojnik katedre za mikrobiologiju na PMF-u.
A. mlinar, d. kopjar mucak