Mijenjaju cijevi postavljene prije 10-ak godina? Saznali smo zašto

Glavna je to tema u lokalnim kafićima, među susjedima dok šeću pse, na kvartovskim okupljanjima prijatelja. Od početka lipnja dio Trešnjevke raskopan je zbog postavljanja novih vrelovodnih cijevi, a riječ je o velikom projektu revitalizacije gradskog vrelovoda koji je većinskim dijelom financiran iz sredstava Europske unije te će se provoditi sve do 2023. godine. I nije to sporno, kažu susjedi, no ono što njih iznenađuje jest što se nove cijevi postavljaju i u Krapinskoj ulici. Zašto? Jer su se ondje cijevi mijenjale prije desetak godina. Čemu se onda, komentiraju susjedi, ponovno mijenja infrastruktura koja je vjerojatno u sasvim dobrom stanju, tim više ako se uzme u obzir da se samo stotinjak metara dalje nalaze cijevi koje su stare desetljećima. Pitali smo stoga u HEP Toplinarstvu, koji provodi projekt, a ondje nam kažu da se radovima u Krapinskoj postojeće cijevi zamjenjuju kvalitetnijima.

– Izrađenima u modernoj tehnologiji, većih dimenzija i kapaciteta te bolje toplinske izolacije u odnosu na prethodno postavljene cijevi. Time će se povećati energetska efikasnost sustava i smanjiti toplinski, transmisijski i hidraulički gubici, koji direktno utječu na potrošnju toplinske energije u distributivnoj mreži, što su ujedno i glavni ciljevi provođenja ovog projekta, uz smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš i smanjenje broja hitnih intervencija u sustavu – pojašnjavaju u HEP Toplinarstvu te dodaju da će radovi u Krapinskoj trajati do rujna iako će sama zamjena vrelovoda biti završena do utorka. Nakon postavljanja novih cijevi, naime, ulicu trebati dovesti u prvobitno stanje, a to je posao Holdingove podružnice Zagrebačke ceste.

Projekt revitalizacije vrelovodne mreže na području Zagreba, podsjetimo, traje od lani, a obuhvaća zamjenu 68,5 kilometara dotrajalih vrelovoda, što predstavlja trećinu od ukupno 227,3 kilometra vrelovodne mreže metropole. Vrijednost projekta je 700 milijuna kuna, od čega se 421,5 milijuna kuna financira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Dugave, Utrina, Travno, Središće, Sopot, Siget, Trnsko, Volovčica, Borovje, Folnegovićevo, Savica, Kruge, Martinovka, Sigečica, Vrbik, Cvjetno, Donji grad, Trešnjevka, Voltino, Rudeš, Srednjaci, Gredice, Gajevo, Staglišće, Jarun, Vrbani i Malešnica kvartovi su u kojima se zamjenjuje infrastruktura pa zato njihovi dijelovi prošle godine na nekoliko tjedana nisu imali toplu vodu. Isto će se ponoviti ovog ljeta, a u sljedeća dva tjedna radit će se u većem dijelu Sigeta i Trnskom. U ponedjeljak 27. lipnja topla voda vraća se u Rudeš, Prečko, Špansko, Malešnicu i Gajnice. Stanovnici u Šubićevoj 29 toplu vodu će dobiti do utorka, a tada bi trebali odahnuti i oni u Zorkovačkoj 8, Selskoj 110 i 153, Ozaljskoj 93, 95, 108-114, 144 i 146, Bosiljevskoj 51 i Veprinačkoj 16.