Četiri hrvatske strukovne organizacije i institucije iz područja arhitekture, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska komora arhitekata, Društvo arhitekata Zagreb, Udruženje arhitekata Hrvatske gospodarske komore, nezadovoljni sadržajem podzakonskih akata koji prate Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (Prvi program mjera i Pravilnik), ali i dinamikom i načinom njihova predlaganja i donošenja, pri čemu su zanemareni gotovo svi prijedlozi arhitektonske struke izneseni tijekom rasprave, uputili su pismo ministru Horvatu koji predsjeda Savjetom za obnovu.
Pismo prenosimo u cijelosti.
"Iskazujući svoju spremnost za maksimalno uključivanje u proces kvalitetne provedbe obnove potresom porušenih područja Zagreba i okolice, uključujući i pripremu potrebnih podzakonskih akata, predstavnici četiri arhitektonske organizacije i institucije saželi su svoje prijedloge izmjena i dopuna predloženih podzakonskih dokumenata (Prvi program mjera i Pravilnik) u tri glavne skupine, čiji sadržaj prenosimo u cijelosti.
1. Dopune nedorečenosti sadržaja i postupaka
– Jasno odrediti definicije i pojmove nedovoljno određene Zakonom ili dodatno unesene u prijedlog programa mjera te ih ujednačiti s pojmovima redovnog zakonodavstva koje uređuje prostorno uređenje i gradnju;
– Precizno navesti iz kojih se sredstava financira obnova pojedine skupine objekata unutar urbane obnove Zagreba;
– Izraditi detaljan grafički prikaz te pravila zoniranja na osnovu kriterija koji će biti određeni, a posebice područja na kojima se provode posebni programi mjera;
– Programom odrediti potrebu izrade cjelovite obnove zgrade kao nužne podloge za određivanje projektnih zadataka;
– Definirati detaljne i precizne uvjete prava i obveza tehničko financijske kontrole projekata kao i Metodologiju izrade troškovno-optimalne analize na temelju kojih će se vršiti kontrola projekata;
– Precizirati planske rokove provedbe pojedinih mjera, od kojih je prva mjera izrade snimka postojećeg stanja s oštećenjima zgrade i elaboratom ocjene stanja zgrade te cjelovitim mjerama za unapređenje svih temeljnih zahtjeva za zgrade;
– Jasno urediti hijerarhiju provedbe procesa obnove i horizontalnu integraciju svih sudionika te dodatno jasno odrediti granice djelovanja svih pojedinačno;
– Definirati transparentne i precizne uvjete javne nabave za sve vrste usluga i radova.
2. Dopune neophodne izrade i vrste projektne dokumentacije za uspješnu i kvalitetnu obnovu
– Unijeti obavezu izrade arhitektonske snimke postojećeg stanja za potrebe izrade elaborata ocjene postojećeg stanja konstrukcije za sve zgrade bez obzira na stupanj oštećenja;
– Programom mjera planirati osnivanje digitalnog arhiva u koji će sustavno biti uneseni svi snimci postojećeg stanja (uz obveznu digitalizaciju arhivske građe) te izvedenog i zatečenog stanja radi jednostavnijeg planiranja obnove, ali i za kasnije korištenje u rekonstrukcijama i gradnji zgrada;
– Definirati detaljne i precizne tablice s podacima vrijednosti radova i materijala koje će svi projektanti koristiti na jedinstven i usuglašen način za izračune troškova obnove;
– Unijeti zahtjev da se za svaku zgradu izradi kompletan projekt bez obzira na to koji dio financira Fond za obnovu. Ova bi dokumentacija trebala biti na raspolaganju bez naknade za sve projektne urede koji sudjeluju u različitim fazama obnove pojedine zgrade;
– Vrijednost izrade projektne dokumentacije uskladiti s pravilnicima o standardu usluga ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu, koji akceptiraju različitosti u složenosti projekata zgrada te s realnim tržišnim uvjetima.
3. Dopune u korist građana, vlasnika oštećenih zgrada
– Predvidjeti plan hitnog zbrinjavanja stanovništva koji ne mogu boraviti u svojim domovima gradnjom zamjenskih zgrada u neposrednoj blizini područja u kojem su živjeli do potresa (najviše do 5 km udaljenosti);
– Prioritete određivati prema urbanističkim modelima uravnotežene obnove kojima se daje jasna struktura obnove prostora u odnosu na ravnomjerno korištenje i sprečavanje negativnih demografskih kretanja kao posljedica dugotrajne obnove;
– U poglavlju 9. odrediti osnovne dokumente i iznimke za pojedine slučajeve. Također nužno je otkloniti traženje svih dokumenta koje tijela državne i javne vlasti već posjeduju (dozvole, vjenčani listovi, izvodi iz matičnih knjiga, izvodi iz zemljišnih knjiga i sl.) i ukinuti uvjet dostave dokumenata koje nije moguće dostaviti u realnim rokovima (međuvlasnički ugovor);
– Unijeti pravo vlasnika nekretnina na žalbu u postupku donošenja Odluka o obnovi kao temeljno građansko pravo.
Nadalje, u ovom se pismu s osvrtom arhitektonske struke na predloženi tekst prvog Programa mjera ukazuje kako je isti i dalje u vrlo opširnom, opisnom formatu i nepreciznog te često nejasnog izričaja. Budući da nije, barem u izvršnom dijelu, izrađen u normativnom formatu, nije jasno na koji će se način nedvojbeno primjenjivati i u kojim rokovima će pojedini sudionici morati provoditi određene aktivnosti u skladu s obvezama koje proizlaze iz Programa. Iz navedenog slijedi da ovaj dokument ne ispunjava njegovu funkciju akta koji ima snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa, a kako je to određeno člankom 11, st. 4 Zakona o obnovi."
U dodatku pismu ministru Horvatu priložena je i verzija sheme organizacije provedbe obnove koju su pripremili arhitekti članovi Savjeta za obnovu. Ovoj je predloženoj shemi podloga bila službena verzija izrađena u Ministarstvu, ali je i plod diskusija arhitektonske struke i projektantskog sagledavanja problema.
Na kraju ovog dopisa ministru Horvatu, koji je i predsjedavajući Savjeta za obnovu, predstavnici organizacija i institucija iz arhitektonske struke ponavljaju svoju spremnost na aktivnije uključivanje u sve procese obnove, uz očekivanje sagledavanja i usvajanja priloženih stručnih savjeta od nositelja obnove. Ovi prijedlozi su upravo i nakana da se proces obnove potresom oštećenih zgrada započne na što kvalitetniji i organiziraniji način, kako bi se što skorije vratio život u pogođena područja u svojoj punini.
Drugovi arhitekti misle da htvatski narod kenja novac, a njima se pruža prilika da nas i oni ogule. Sada bismo trebali obnavljati privatne zgrade koje su i prije potresa bile ruševine, kuće i stanove koji su privatni a nisu bili osigurani, da nakon obnove vlasnici mogu skupo prodavati.