Prošle godine izbila je velika epidemija 'mišje groznice' ili stručno HVBS-a. Epidemija je počela u siječnju na Medvednici, a do kraja ljeta su zabilježeni slučajevi u većem dijelu kontinentalne Hrvatske. Ukupno je bilo oko 200 oboljelih. Epidemiolozi su kazali kako se mišja groznica pojavljuje na mahove svakih nekoliko godina, uslijed blagih zima i drugih čimbenika te kako se ove godine ne očekuje njeno širenje ni približno kao lani. Ipak, budući da je na Medvednici zapažen iznimno veliki broj sitnih glodavaca, organiziran je njihov izlov s ciljem utvrđivanja uzročnika i povezivanja s izbijanjem epidemije u ljudi.
Odjel za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' proveo je istraživanje čiji je cilj bio dokazivanje uzročnika epidemije u sitnim glodavcima i određivanje stope inficiranosti sitnih glodavaca s virusima koji uzrokuju ovu bolest na planini Medvednici. Istraživanje je provedeno u suradnji s Uredom za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba te Šumarskim Fakultetom i Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Izlov glodavaca rađen je na osam lokaliteta, a ukupno su ulovljene 53 riđe voluharice te 61 žutogrli šumski miš. Virus Puumala, koji je odgovoran i za izbijanje epidemije u ljudi dokazan je u 77,4% riđih voluharica dok je virus Dobrava dokazan u 9,8% žutogrlih šumskih miševa. Analizom virusa dobivenih iz ljudi i iz glodavaca pokazano je da se radi o istom virusu što je nedvojbeni dokaz da su sitni glodavci s Medvednice odgovorni za izbijanje epidemije HVBS-a.
Nije bezopasan
– Ovo istraživanje je pokazalo kako velika brojnost sitnih glodavaca i velika stopa njihove inficiranosti može dovesti do pojave epidemije u ljudi. Zato je važno pratiti brojnost populacije sitnih glodavaca i odrediti na kojim područjima su prisutni određeni patogeni kako bi se mogle predvidjeti potencijalne epidemije – kazali su epidemiolozi. Istaknuli su kako su posebno ugrožena područja kao što je Medvednica, kojima gravitira velik broj ljudi, a istovremeno su staništa za brojne vrste glodavaca koji mogu biti prenosioci raznih patogena. Iako se ovaj virus ne prenosi s čovjeka na čovjeka, njegova opasnost nije beznačajna.
Oporavak dugotrajan
Ljudi se najčešće zaraze u prirodi kontaktom s inficiranim glodavcem ili pak udisanjem prašine koja sadrži uzročnike. Mogu se zaraziti i konzumacijom hrane i pića te preko sluznice na koje je virus prenesen rukama. Simptomi bolesti kod ljudi su nagla pojava vrućice, zimnica, jaka glavobolja, bolovi u trbuhu i leđima, promjena boja mokraće, mučnina te osip. Bolest se pojavi u roku tjedan do dva, a oporavak uz liječnički nadzor slijedi nakon nekoliko tjedana ili mjeseci.
Da bi se zaštitili, preporučuje se izbjegavanje zapuštenih šumskih koliba, odlagališta otpada, ležanje po travi i lišću, izbjegavati piti vodu po neoznačenim šumskim izvorima te obvezno oprati sve ubrane šumske plodove.