Male ovlasti, ignorantski stav gradske uprave i manjak sredstava najveće su boljke mjesnih odbora, građanima najbližeg tijela lokalne vlasti, osnovanih prije četiri godine. A Zagrepčani će 19. svibnja uz gradonačelnika, zastupnike u Skupštini i Vijeću četvrti, ponovo dati povjerenje i nekom od “susjeda”. U Zagrebu je 218 mjesnih odbora sa 1700 članova, a za njihov rad i održavanje prostora godišnje se izdvaja oko 20 milijuna kuna.
Mario Kranjčina (HDZ) član je MO u Buzinu, ali i zastupnik u Vijeću četvrti Novi Zagreb - istok, pa je na terenu osjetio njihovu korist i nedostatke.
– Odbori bi trebali voditi kompletnu brigu o komunalnom opremanju naselja, utjecati na rad komunalnog redarstva, regulirati rad ugostiteljskih objekata i izvođenje građevinskih radova na javnim objektima, a trebali bi upravljati i javnim sportskim objektima – kazao je Kranjčina.
Između građana i vlasti
Dodao je da se građani sad obraćaju odborima koji, iako po statutu imaju ovlasti, ne mogu ih provesti. Tako se događa da odbor ne može kupiti ni laptop za neku udrugu ili školu na svom terenu, ne može dogovoriti popravak ili zamjenu sprava u parku te odlučivati o komunalnim radovima. Njihovi prijedlozi, ističe Kranjčina, malo se uvažavaju u Vijeću četvrti, a još manje u gradskoj upravi, pa imaju osjećaj da su beskorisni.
– Treba znatno bolje utvrditi prava i dužnosti odbora, a lokalnoj samoupravi treba povećati sredstva i dati puno veće ovlasti – kazao je Kranjčina, dodajući da je sadašnjih tri posto proračunskog novca nedovoljno.
Pročelnik gradskog Ureda za mjesnu samoupravu Zoran Nevistić kazao je kako je proteklo razdoblje pokazalo dobre i loše strane i da su odbori zamišljeni kao mjesto komunikacije između građana i vlasti.
Važno je da djeluju
– Iako se još uhodavaju, njihov je rad sve prepoznatljiviji, što se vidi po brojnim zahtjevima građana da im se pomogne riješiti neki problem – rekao je Nevistić. Odbacio je stav da im se zahtjevi ne uvažavaju u Vijeću četvrti i gradskoj upravi, kazavši da se prioriteti određuju upravo prema mišljenju odbora.
– Upravo su odbori inicirali gradnju nekih vrtića, škola, kulturnih institucija, te gradnju i sanaciju komunalne infrastrukture – kazao je Nevistić. Traženja su, tvrdi, često veća od mogućnosti i nije moguće realizirati sve što građani traže. Zato su građani, ali i Odbori, kaže, nezadovoljni učinkom.
– Nisu važne ovlasti, već to da zahtjeve građana i potrebe naselja pokušavaju riješiti uz pomoć institucija – objasnio je Nevistić i pozvao Zagrepčane da se i sami kandidiraju u svom naselju.
Mjesne odbore treba ukinuti. Naravno da im ne treba povećati sredstva, a ovlasti ukinuti sasvim. Novaca ionako nema, a ovlasti nemaju ni vijeća gradskih četvrti. Apsolutno traćenje novaca na vijećnike/odbornike i gubljenje njihovog vremena.