'Stanarinu nam je sa 600 eura digao na 1250. Zamijenili su nas s 15 stranih radnika, to je velika pljuska'

Cijene najma u Zagrebu u odnosu na prošlu godinu porasle su od 20 do 30 posto, a sve više njih stanove iznajmljuje i po krevetu.Turizam i apartmanizacija te priljev stranih radnika smatraju se glavnim krivcima za ovakvo stanje, donosi Provjereno.
Stanovi po većim turističkim mjestima u pravilu se podstanarima iznajmljuju isključivo do 1. lipnja, nakon toga dolaze turisti, a s njima i veća zarada. Sve to tako funkcionira jer Hrvatska nema konkretnu stambenu politiku.

VEZANI ČLANCI:

– Stanarina je počela sa 600, pa se digla na 700 i nešto eura, pa 800 i sad je 1000. Nakon tjedan dana je stanodavac nazvao i rekao da je stanarina ipak 1250 eura. Nismo to nikako očekivali, pogotovo zato što smo šest godina uredni platiše. I sad da nas se zamijeni sa 15 stranih radnika nakon šest godina, to je stvarno jako velika pljuska", rekao je sugovornik Provjerenog. Stanodavci su našli način da dođu do veće zarade tako što stanove iznajmljuju po krevetu za 250 eura po radniku.

Ekipa Provjerenog istražila je ponudu stanova u Zagrebu. Za 300 ili 400 eura eventualno se mogu pronaći garsonijere, i to u prilično lošem stanju. Za cijenu do 300 eura uglavnom su samo stanovi koji se iznajmljuju radnicima ili apartmani za dnevni najam.

Puno je to drukčije od situacije od prije samo četiri godine. Kada je iz Slavonije došla u Zagreb Laura Andrić je stan na Srednjacima plaćala 2500 kuna plus režije, sada se zbog previsokih cijena preselila u Zaprešić. Tamo za stan od 27 kvadrata mjesečno izdvaja 330 eura plus režije. U Zagrebu bi stan takve kvadrature plaćala minimalno 200 eura više.

– Prosječna plaća nas mladih je 1000 eura, meni ode mjesečno 40 posto plaće na stanarinu i ovo ostalo na život. Tu su i režije. Nema smisla – rekla je Laura reporterki Provjerenog. S njom se slaže i demograf Marin Strmota koji je rekao da mladi danas ne mogu kupiti stan jer su kreditno nesposobni, a ne mogu ga niti unajmiti bez da ih se otjera u siromaštvo.

Posljednje mjere o kojima se govorilo u vidu stambene politike bile su subvencioniranje najamnina za mlade i mlade obitelji. Ipak, Strmota upozorava kako je mjera subvencioniranja kratkoročna, a uz to i podiže cijenu stanovanja, pa se efekt subvencije gubi. Prema Eurostatovu izvještaju najamnine su u posljednjih pet godina porasle za čak 60 posto.