Mrak-Taritaš ima plan za Sveučilišnu bolnicu: Na 10.000 kvadrata smjestiti hospicij i specijalnu bolnicu

Nakon 24 godine i potrošenih 160 milijuna eura napušteni objekt Sveučilišne bolnice u Zagrebu služi tek kao zorni prikaz nesposobnosti upravljanja imovinom. I gradskom i državnom! Vrijedni objekt koji se dužinom prostire na oko 1,5 kilometara nije do sada dočekao svoju priliku – rješavanje imovinskopravnih odnosa i nastavak gradnje ostao je tek utopistički san koji je iz godine u godinu, kroz različite ideje dolazio u središte pozornosti.

Kvadrat za 1500 eura

Plan se mijenjao, od bolnice, ideje uređenja tehnološkog parka, pa do izgradnje terma Blato. No uređenjem Sveučilišne bolnice, Zagreb bi konačno riješio pitanje hospicija. Ideja je to i prijedlog HNS-ove kandidatkinje za gradonačelnicu – Anke Mrak-Taritaš, koja je i sama radila na projektu izgradnje bolnice u Blatu, a cijelu je statiku izradio njezin muž. Prema izračunu, u prve dvije faze uređenja Mrak-Taritaš bi u funkciju stavila 10 tisuća od ukupno 250 tisuća četvornih metara objekta, za čije bi uređenje trebalo 1500 eura po kvadratu.

– Svaka od faza treba biti funkcionalna cjelina, neovisna o drugim dijelovima, te mora moći samostalno funkcionirati. Konkretno, u prvoj fazi uredio bi se prostor za rehabilitaciju i edukaciju djece i mladih s invaliditetom, odnosno prostor u koji bi se preselila specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnom i motoričkim smetnjama, a u drugoj fazi prostor hospicija – kaže Mrak-Taritaš. No prije bilo kakvih radova, poručuje, potrebno je riješiti imovinskopravne odnose.

– Sveučilišna bolnica je u Gradu Zagrebu, ali tu je riječ i o državnom projektu. Dakle, ili krenuti dalje s projektom Država/Grad, ili definirati ulogu grada Zagreba u istom – kaže te naglašava da je riječ o velikom potencijalu jer je prostor komunalno opremljen i izgrađena je sva potrebna infrastruktura.

U Zagreb su dolazile i delegacije stručnjaka iz Europe koje su pokušavale prezentirati neke nove ideje te se pregovaralo o dovršetku bolnice, za što je, prema nekim procjenama, trebalo oko 260 milijuna eura, dok neke procjene govore i o 500 milijuna eura potrebnih za cjelokupnu sanaciju.

Procijeniti vremenski rok

Ipak, dalje od procjena nije se došlo, kaže Taritaš. Koliko bi točno vremena bilo potrebno za ovakav veliki projekt, ovisilo bi o analizama postojećeg stanja, no bude li upornosti i želje, projekt bi se mogao realizirati.