Starinski biskupski kruh, bijeli žganci s lukom, juha od piva, ajngemahtec od drobnine race i gusaka... nekoliko stotina recepata starih i više od osamdeset godina, preuzetih iz zapisa naših baka ili starozagrebačkih kuharica, svoje je virtualno mjesto pronašlo u Facebook grupi “Starozagrebački recepti”.
Kolačima nema kraja
Okupljaju se tamo članovi već godinu dana od pokretanja grupe, a već ih je više od 5000. Prisjetili su se tako i izgleda jelovnika za tradicionalni zagrebački blagdanski stol, a u osmišljavanje uključili su se svi članovi koji su se vratili u djetinjstvo.
–Zapravo bi starozagrebački jelovnik bio pastrva ili šaran sa grah salatom, a Božić je započinjao s hladetinom, odojkom, puricom s mlincima, pečenim krumpirima, cikla i zelje salata, ako je bilo domaćih kobasa i obvezna juha s domaćim rezancima... A što se tiče kolača....nema kraja - londonerice, žarbo šnite, vanili kiflice, paprenjaci, salenjaci, cimet roščići.... - govori administratorica i pokretač grupe Vesna Prajz Velić, te dodaje da su recepti u starim zagrebačkim obiteljima isti već zasigurno pedeset godina.
Sarma već od 23.12.
U Turopolju se, pak, jela tzv. frkana kaša od brašna, jaja i kiselog vrhnja.
–Kad se okitio bor nosili smo ga u kuću, nakon molitve se večeralo i svako od nas je morao pojesti češanj češnjaka za zdravlje – kaže Đurđa Vlašec. Drugi su, pak, kuhali sarmu za božićne blagdane koja se počela pripremati već 23. prosinca. Postoji i razlog zašto se za Božić obvezno jela perad, a na Novu godinu odojak.
–Perad svu zemlju baca nazad, pa se tako simbolično sve loše ostavlja iza sebe. A prase za Novu je važno jer ruje njuškom naprijed pa tako i godina ide naprijed i time je bolja od prošle – prisjetila se Hermina Liković.
A bakalar ? Pa to je najtradicionalnije jelo Hrvata. Jadran je toliko krcat bakalarom da sam iskace u tanjure i to vec skuhan.