vinocom

Na festivalu vina i najskuplji svjetski pršut – košta 500 eura

28.11.2014., Zagreb - U hotelu Esplanade poceo je medjunarodni festival vina i hrane Vinocom na kojemu se okupilo preko 300 izlagaca. Tako se u ponudi uz domace okuse vina, rakija, prsuta nudi i najskuplji prsut na svijetu, najbolje tursko vino te sloven
Foto: Marko Lukunić/ PIXSELL
Festival vina u Esplanadi
Foto: Marko Lukunić/ PIXSELL
Festival vina u Esplanadi
Foto: Marko Lukunić/ PIXSELL
Festival vina u Esplanadi
Foto: Marko Lukunić/ PIXSELL
Festival vina u Esplanadi
Foto: Marko Lukunić/ PIXSELL
Festival vina u Esplanadi
Foto: Marko Lukunić/ PIXSELL
Festival vina u Esplanadi
Foto: Marko Lukunić/ PIXSELL
Festival vina u Esplanadi
29.11.2014.
u 11:55
Osim degustacije, na festivalu vina i kulinarstva mogu se posjetiti i gastroedukacije, a sve traje još danas od 12 do 20 sati
Pogledaj originalni članak

Više od tristo izlagača, proizvođača i trgovaca vina, pršuta, sira, ulja, kulena i slatkih delicija okupilo se jučer u hotelu Esplanade na površini od oko 2500 četvornih metara na međunarodnom festivalu vina i kulinarstva 9 Zagreb VINOcom 2014. Posjetitelji su mogli kušati najskuplje delicije svijeta ili probati kvalitetna strana i hrvatska vina.

– Također, tu su i eno-gastroedukacije za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje i druge ljubitelje vina i hrane – rekao je direktor festivala Ivan Dropuljić. Tako je u ponudi bio i najskuplji pršut na svijetu, naziva Jamon Iberico de Bellota, od španjolske iberske svinje.

– Popularni naziv je Pata Negra – dodala je Majda Mileta, koja uvozi ovaj pršut u Hrvatsku iz Španjolske direktno od proizvođača. Specifičnost ove svinje je što se uzgaja na otvorenom, a hrani se isključivo žirom. Pršut se suši minimalno 36 mjeseci, a komad od oko osam kilograma stoji 500 eura.

Dostavlja se isključivo internetskom narudžbom na kućna vrata. Svoja je vina predstavio i Resit Soley, jedan od vodećih turskih proizvođača vina. Nakon što se 25 godina bavio arhitekturom, odlučio je na otoku ispod Izmira spojiti bordoška i tradicionalna turska lokalna vina. Nakon deset godina postojanja njegovo je vino bilo već u čašama Baracka Obame, kraljice Elizabete II. i pape Benedikta XVI. Butelja njegova najtraženijeg vina Cru Turk košta 60 eura. Vinari su u Esplanadi i danas od 12 do 20 sati. 

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

CR
Cromag
18:55 29.10.2017.

Ha, ha, ha, koji je ovo lik! Da Marlon Brando... Marlon Brando je pojeo svinja više nego što ih je prošlo kroz PIK Vrbovec, a eto, njegov pseudoimenjak nema pojma o čemu piše, osim što je vjerovatno musliman pa mu vjera brani jesti svinjetinu. Sve gore u komentaru navedeno vrijedi i za perad, koja je sad naveliko In (imaju kljunove derače, jedu izmet i uginule pripadnike vlastite vrste, prijenosnici su najopakijih bolesti, a muški primjerci itekako napadaju ljudsku mladunčad, pa i odrasle). Također moram spomenuti da sam vlastitim očima vidio djecu u onoj košari s mrežom kako su u slast smazala vlastita, netom izasrana gov*a. Pa si ti misli... Dakle, bez svinja i svinjskog mesa ne bi bilo civilizacije, jer tek u razvijenim zemljama Zapada si ljudi mogu priuštiti ovu deliciju, gdje za razliku od beduina po pustinjama, imaju hladnjake, pećnice i ostale civilizacijske tekovine neophodne da bi se meso bilo koje životinje moglo spravljati i konzumirati na zdrav i pravilan način. Naravno, kad čovjek živi na devi i od tehnologije ima na raspolaganju mačetu, onda je vrlo teško pripremiti sočni odrezak u umaku od šparoga ili tartufa, jer ima na raspolaganju do max 6 sati prije nego što se ubijena svinja pretvori u nejestivu crkotinu. U takvim uvjetima je normalno da je svinjetina proglašena nezdravom jer to plemenito meso zahtijeva znanje i vještinu pripreme, kao i bitno drugačije klimatske uvjete da bi se od njega dobio vrhunski proizvod drevne zapadnjačke tehnologije - pršut.

MB
Marlon Brando
12:14 29.11.2014.

"Kolika je mudrost u nekonzumaciji ovog mesa bice jasnije kad navedemo samo neke od uzrocnika teskih oboljenja, ciji je nosilac svinja. Od svih domacih zivotinja, jedino svinja ima zube derace, sto je svrstava u red zvijeri, a meso zvijeri zbog svog specificnog mirisa veoma rijetko ucestvuje u ljudskoj ishrani. Jedino svinja od domacih zivotinja jede izmet i u njemu se s uzivanjem izlezava. Jedina od domacih zivotinja jede svoju mladuncad i nasrce na ljudsko potomstvo.Hrani se strvinama, cak i onima u fazi raspadanja, kao hijena. Zbog svog nacina zivota i ishrane, prenosnik je mnogih zaraznih bolesti. Zbog toga je meso i mast te zivotinje loseg kvaliteta, tesko za probavu i opasno po zdravlje. Uvidjajuci sve navedeno, u mnogim razvijenim zemljama Zapada, svinjske preradjevine su u svakodnevnoj upotrebi svedene na minimum. U masovnoj su upotrebi samo tamo gdje caruje neznanje i glad."