Molili su za prestanak suše koja je prijetila poljima, vrtovima i vinogradima u ljeto 1723. godine. I tako je krenula prva zavjetna procesija Zagrepčana na Mariju Bistricu na prijedlog Ivana Šimatića, nedjeljnog propovjednika u župi sv. Marka koji se tada smatrao "prvim propovjednikom Kraljevine Hrvatske". Ovaj se vikend pak hodočasti po 290. puta.
Već je te iste godine procesija Zagrepčana i Zagrepčanki išla kao zavjetna u Mariju Bistricu. Te godine, kako stoji na stranicama Nadbiskupije, može se reći da je ona bila privremena, no već je iduće prerasla u trajnu: "Zagreb će – dok je svijeta i vijeka – svake godine hodočastiti svojoj Predobroj Čudotvorki, dok ga Ona čuva ne samo od materijalne žege, suše i nerodice, nego i od svakog neprijatelja"
"Miroslav Vanino pak piše kako prve gradske procesije nisu bile zavjetne te kako se ne zna kada je gradska općina zagrebačka učinila formalni zavjet. Datum zagrebačkog hodočašća mijenjao se, no Belić smatra kako su u 18. stoljeću Zagrepčani i Zagrepčanke najčešće u Mariju Bistricu hodočastili o svetkovini Velike Gospe", navode.