Na obnovu čeka 2247 fasada, a novac je osiguran za samo 30

Godina dana, a rezultat – nula. Broj je to obnovljenih gradskih pročelja u sklopu pompozno najavljivanog “new deala” gradonačelnika Milana Bandića, kojim je obećao u deset godina novo ruho podariti više od pet tisuća fasada. Projekt vrijedan četiri milijarde kuna trebao je startati prošle jeseni, ali skele na zgradama ipak se ne očekuju do ljeta.

Sve je zapelo još prije zime, kad je Grad objavio da je od Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva (GSKG) dobio dokumentaciju za samo pet od prijavljenih 3713 zgrada. U Holdingovoj podružnici tada su objasnili kako s Gradom imaju sporazum po kojem su do kraja 2017. dužni dostaviti dokumentaciju za 50 zgrada, a do konca veljače za njih još 25. Ipak, objasnili su, zadržali su se na broju 50.

– Od ukupno 75 zgrada, Gradu smo do danas dostavili cjelokupnu dokumentaciju za njih 50, dok za preostale zgrade još nismo zaprimili odluku suvlasnika i projektnu dokumentaciju – objasnili su nam jučer u GSKG-u, pa usput i pozvali stanare zgrada koji žele obnovu da dokumente što prije dostave jer rok za to im je do kraja ovog mjeseca. Na listi prioriteta trenutačno se nalazi 2247 višestambenih zgrada, dok je sporazum s Gradom potpisalo njih nešto manje od 300. “Krivci” za to, govore u gradskoj upravi, djelomično su stanari koji si uzimaju previše vremena za dostavu dokumentacije, a djelomično i rok od devet mjeseci koje je postavio sam Grad.

– Na Skupštini u siječnju donijeli smo odluku da se rok smanji na tri mjeseca i nadamo se da će sad sve ići nešto brže. Gradonačelnik je dao nalog da se od svibnja svaki mjesec postave skele na pedeset zgrada, čemu se nadamo, ali mislimo da je to ipak malo preoptimistično – kažu nam u Povjerenstvu za utvrđivanje prioriteta u sufinanciranju obnove pročelja, u kojem kažu kako su, unatoč činjenici da Grad obnovu sufinancira s 80 posto, tri zgrade od radova odustale nakon što su predale potpunu dokumentaciju.

Zašto, ne znaju, ali kako kažu, činjenica da su predali papire, a na redu bi mogli biti tek za nekoliko godina, mogao bi biti posve logičan razlog. Kako stoji “najveći projekt u povijesti Zagreba”, kako ga naziva gradonačelnik, još krajem prošle godine krenuli su se raspitivati i gradski zastupnici, budući da je Bandić pola godine prije toga pored skela na Britancu najavio njegov početak. Skele su nekoliko mjeseci nakon presice na nekadašnjem Iličkom trgu maknute, a pročelja ostala derutna.

– Cijela ta priča bila je predizborno obećanje i nije to jedini projekt koji je propao. U proračunu novca za obnovu svih prijavljenih fasada nema i teško da će se išta realizirati – rekao je SDP-ov Matej Mišić, s kojim se složio i Renato Petek iz Naprijed Hrvatska, koji je objasnio kako je za ovu godinu fasadama osigurano tek 20 milijuna kuna. Tridesetak zgrada uvrh glave tim se sredstvima može obnoviti, kaže Sandra Švaljek, pa dodaje kako program nije napravljen za masovno korištenje.

– Dok dođu na red svi koji su predali zahtjev za obnovu, neke će se zgrade već srušiti. Realizacija se može očekivati za sto godina, a ne u sljedećih deset – rekla je Švaljek, dok je Tomislav Stojak iz HNS-a istaknuo kako je projekt od početka bio osuđen na propast. Osiguranih sredstava za pročelja nema, kaže, a najave gradonačelnika i stvarnost dijametralno su suprotne.

– Grad treba pomoći u obnovi, ali ovo je očito pogrešan model – kaže Stojak.