U KBC-u Zagreb na proljeće bi trebala biti završena Nacionalna banka tkiva za potrebe cijele zemlje – ondje će biti pohranjene kosti, srčani zalisci, krvne žile, rožnice, pupkovina i matične stanice za potrebe svih hrvatskih bolnica.
– Taj plan naslanja se logički na sve aktivnosti na Rebru vezane uz pohranu tkiva i stanica, gdje već godinama postoje banka matičnih stanica, banka krvi iz pupkovine, zatim očna te kardiovaskularna banka – govori doc. dr. sc. Branka Golubić Ćepulić, pročelnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju KBC-a Zagreb.
Banka kosti zatvorena
U KBC-u Zagreb radila je i banka kostiju, ali zatvorena je početkom godine jer nije ispunjavala sve uvjete prema zakonskim propisima koji su usklađeni s europskim direktivama. Očekuje se da će se natječaj za dogradnju postojeće banke tkiva objaviti vrlo brzo što će omogućiti ponovno otvaranje banke kostiju.
Riječ je o tzv. čistoj sobi gdje se tkivo obrađuje isključivo u visokoj kvaliteti zraka, u uvjetima kakvi su obvezni u farmaceutskoj industriji pri ampuliranju lijekova za intravenoznu uporabu. Osoblje koje radi u takvim prostorima mora poštovati posebne higijenske mjere uz vrlo strogi režim presvlačenja.Istodobno, Nacionalni plan tkivnog bankarstva predviđa i formiranje nekoliko tzv. višetkivnih timova za uzimanje tkiva, koji će biti dežurni na nacionalnoj razini kako bi se aktivirali u kratkom vremenu i od jednog darivatelja uzeli više različitih tkiva – rožnice, kosti, srčane zalistke, krvne žile, aortu... Cilj je podići broj darivatelja tkiva na 50 godišnje, odnosno jednog tjedno jer riječ je o tkivima koja spašavaju ili bitno olakšavaju život.
– Liste čekanja za rožnice više u Hrvatskoj nema jer očna banka dobro funkcionira. Krvne žile jako su potrebne u vaskularnoj kirurgiji i kratko se zadržavaju u banci, kako se dobiju od darivatelja tako se odmah nakon završetka neophodnih testiranja izdaju za "presađivanje" pacijentu kojem su potrebne – navodi samo neke primjere doc. Golubić Ćepulić.
Kardiovaskularna banka raspolaže srčanim zaliscima koji potječu od srca koje ne zadovoljava za transplantaciju ili od bolesnika koji su sami liječeni transplantacijom. U banku krvi iz pupkovine godišnje se daruje oko dvije tisuće uzoraka, odnosno pet posto od svih poroda u Hrvatskoj. Krv iz pupkovine koja zadovolji stroge zahtjeve kvalitete dostupna je u svjetskom registru darivatelja matičnih stanica. Najčešće se koristi u slučajevima leukemije, tumora limfnih čvorova i kod nekih dječjih tumora.
Teško do pupkovine
Razlog za nevelik broj uzoraka leži i u ograničenim kapacitetima u rodilištima, naime, jednoj sestri treba pola sata za uzimanje i obradu jednog uzorka – za to vrijeme treba motivirati rodilju i objasniti joj postupak te svrhu, uzeti joj anamnezu, tek potom uzorak, ispravno ga zapakirati i otpremiti u banku...
Pohrana svakog uzorka stoji oko tisuću eura, ali samo petina zadovoljava kvalitetu jer transplantacijski centri traže samo doze koje imaju velik broj matičnih stanica. Kad se banka kostiju na Rebru dogradi, a višetkivni tim profunkcionira, očekuje se da će Hrvatska pokrivati vlastite potrebe za doniranim kostima. Po zakonu, svi smo darovatelji organa i tkiva, osim ako izričito nismo tražili suprotno i kod svog se obiteljskog liječnika upisali u registar nedavatelja, što je učinilo oko tri tisuće ljudi. Ipak, liječnici uvijek od obitelji zatraže pristanak i poštuju odbijanje, koje se dogodi tek u 20 posto slučajeva.