Na raskrižju putova prema istočnom dijelu grada ploče s natpisom "Vinska cesta grada Zagreba" rijetkom prolazniku zapnu za oči.
Obiteljska gospodarstva koja su dio zagrebačke vinske ponude popularna su, i sami vinari kažu, samo oko Martinja. Okupljanje u udrugu njih sedmorice i stavljanje kušaonica na kartu potaknulo je razvoj vinskog turizma, a pripomoglo je tome i sve popularnije pijenje vina na štandovima u gradu.
Grafika: Kristina Franić
No puno se još mora raditi ne bi li agroturizam povezan s proizvodnjom vina dosegao razinu, primjerice, francuskog vinskog turizma.
Običaj krštenja mošta
– Slaba je suradnja s Turističkom zajednicom grada Zagreba. Predstavljamo se zajedno na sajmovima, pa tamo ljudi čuju za vinsku cestu. Postoji i prijedlog da se uvede autobus koji bi vikendom obilazio gospodarstva – kaže predsjednik Udruge Vinska cesta grada Zagreba Miroslav Polovanec, čije izletište jedino radi tijekom cijele godine u Đurđekovcu.
Polovanec je povezan s agencijom u Beču, putem koje na imanje dolaze znatiželjni Korejci. Jedna je skupina protekli vikend bila oduševljena običajem krštenja mošta, a priredit će Polovanec slavlje u povodu blagdana svetog Martina i u petak. Sljedeće godine osigurat će i smještaj, kao i Franjo Trupeljak, koji užurbano uređuje svoju rodnu kuću staru 101 godinu ne bi li sobe na katu otvorio na proljeće.
I glumci se "zaljuljali"
– Dotle ćemo uz najavu organizirati kušanja vina u prostoru u prizemlju – kaže Trupeljak. Vinograde Franje Trupeljaka posadio je njegov pradjed još 1935., a u njihovoj su se klijeti dobro "zaljuljali" mnogi glumci koji su snimali u obližnjem Jadran filmu.
– Svi su znali djeda Andru, koji je ispred Jadran filma u Dubravi prodavao vino, rakiju, voće... U klet su dolazili preko vikenda. To je bio seoski turizam kad se za njega nije znalo – kaže Trupeljak. Od svoje desete godine vinskim poslom bavi se i Stjepan Tomurad.
Smatra da je projekt Gradskog ureda za poljoprivredu entuzijastično pokrenut, no da se nije mnogo ulagalo u promociju vinske ceste. Od Ureda za poljoprivredu službeni odgovor nismo dobili, dok su iz TZGZ-a objasnili da nemaju ingerencije nad projektom. Uz spomenute OPG-ove, na vinskoj su cesti, koja broji 60 tisuća trsova, još i OPG Blaž Kašnar, OPG Žunec, OPG Brglez i fakultetsko dobro Jazbina.
Hm, još kad bi pravili vino i od grožđa, što je nekad bio običaj, sve bi to imalo nekog smisla. Još mi puca glava od "božje kaplice" koju sam konzumirao sinoć. A popio sam tri čaše.