Na Agronomskom fakultetu

Na "svemirskim strojevima" stvaraju nove usjeve otporne na klimatske promjene

Foto: Agronomski fakultet
Foto: Agronomski fakultet
Foto: Agronomski fakultet
Foto: Agronomski fakultet
01.11.2021.
u 11:41
Krajem prošlog tjedna na radionici "Fenotipizacija visoke propusnosti" predavali su agronomski stručnjaci iz raznih dijelova Europe
Pogledaj originalni članak

Ideja im je bila doskočiti klimatskim promjenama i prilagoditi poljoprivredne usjeve novim vremenima.

Pa su na Agronomskom fakultetu u Zagrebu prije dvije godine nabavili, kako ih kolokvijalno zovu "svemirske strojeve" kojima će stvoriti nove sorte i hibride poljoprivrednih kultura te visokoučinkovita sredstva za zaštitu bilja, gnojiva i biostimulatore. Pobrinut će se stručnjaci s "Agronomije" da nove sorte budu prilagođene okolišnim uvjetima i otpornije na klimatske promjene. A krajem prošlog tjedna organizirali su i radionicu "Fenotipizacija visoke propusnosti", i to s agronomskim stručnjacima iz raznih dijelova Europe u sklopu koje su polaznici mogli vidjeti kako u praksi funkcioniraju ovi sofisticirani aparati. Točnije, radi se o nizu međusobno povezanih aparata čiji je zajednički naziv fenotipizacijska platforma koja djeluje u sklopu Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (ZCI CroP-BioDiv). Platforma omogućuje, kaže prodekanica za znanost i infrastrukturu te članica ZCI CroP-BioDiv-a, izv. prof. dr. sc. Klaudija Carović-Stanko, brzu i automatiziranu nedestruktivnu kvantifikaciju velikog broja morfoloških i fizioloških svojstava biljaka.

- Oprema se sastoji od multispektralne kamere, termalne kamere, 3D multispektralnog skenera te kamere za snimanje klorofilne fluorescencije s pripadajućim softverima koji analiziraju više od 50 različitih svojstava biljaka. Fenotipizacijska platforma nalazi svoju primjenu u ekofiziološkim istraživanjima koja omogućuju razumijevanje interakcija biljaka s njihovom okolinom, u kvantifikaciji abiotskih i biotskih stresova biljaka, procijeni djelotvornosti sredstva za zaštitu bilja, u oplemenjivanju bilja i stvaranju novih sorti i drugim istraživačkim granama biljne biologije i poljoprivrede – kaže K. Carović-Stanko. Na radionici su predavali stručnjaci iz područja fenotipizacije ratarskih kultura - dr. Andreas Hund (ETH Zurich, Institute for Agricultural Sciences, Switzerland), metoda upotrebe klorofilne fluorescencije - prof. Marek Žičak (Slovak University of Agriculture, Nitra, Slovakia), metode mjerenja izmjena plinova kod biljaka - prof. Dominik Vodnik (Biotechincal Faculty, University of Ljubljana, Slovenia) te fenotipizacije korijena - dr. Craig Sturrock (University of Nottingham School of Biosciences, UK). Polaznici radionice koristili su fenotipizacijsku platformu uz pomoć izv. prof. dr. sc. Borisa Lazarevića. Projekt je to sufinanciran od Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.


 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.