Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića započela je sanacija potresom oštećenog pročelja zgrade kod ugla sa Splavnicom na kućnom broju 4, nekadašnje palače Poppović koju krasi reljef Ivana Meštrovića iz 1907. Radnici vozilom tvrtke Elta-kran s košarom za radove na visini saniraju pročelje na kojem, srećom, nema većih oštećenja. Radovi na sanaciji potresom oštećenih pročelja na Trgu izvode se i na istočnoj strani Trga na zgradi Zagrebačke banke.
Meštrovićev reljef koji su likovni kritičari prozvali 'Seljaci' prije desetak je godina nastradao prilikom posljednje obnove pročelja 2009. Neoprezni radnici iskoristili su reljef kako bi učvrstili skele pa je reljef na nekoliko mjesta probušen. Uspostavilo se da prilikom zahvata nije kontaktiran Ured za spomeničku baštinu, a čitava se stvar bezuspješno pokušala zataškati.
Na koncu su konzervatorsko- restauratorske radove izveli su djelatnici Hrvatskoga restauratorskog zavoda, a cijeli projekt obnove reljefa stajao je oko 70 tisuća kuna. Prilikom restauracije, ustanovljeno je da je reljef više puta popunjavan nepoznatim materijalom, vjerojatno gipsom.
Samu trokatnicu, secesijsku palaču Poppović projektirali su poznati arhitekti Aladar Baranyai i Slavko Benedikt za zagrebačkog trgovca i kućevlasnika Feodora Popovića. Meštrović je reljef na visini 13 metara dovršio 1907. i predstavlja alegorijski prikaz trgovine. Likovi na reljefu zaogrnuti togama predstavljaju djelatnosti u trgovini kojima se trgovac bavio. Jedna od figura tako primjerice drži paletu s bojama jer je Poppović između ostaloga prodavao i boje. Reljef je prva umjetnikova intervencija u javni prostor te jedini njegov sačuvani rad u bojanoj keramici.
Nakon zagrebačkog potresa koji je razorio centar grada 22. ožujka 2020. javili su se Meštrovićevi nasljednici, njegov sin Mate i snaha Rumi koji smatraju da se original Seljaka treba skloniti sa svoje pozicije te zamijeniti replikom kako ne bi dalje stradavao od zuba vremena i prirodnih katastrofa.
Evo prilike za učenje. Pozovite fasade iz drugih ulica i trgova Zagreba (naravno i drugih gradova) da uče i nauče kako same sebe mogu obnoviti. Očito za takav posao nisu potrebni ljudi.