Još kao mladića u gimnazijskim danima inspirirao ga je "Preobražaj" Franza Kafke.
Knjiga koju je čitao za lektiru 1967. godine potakla ga je da stvori jedan od svojih najranijih radova, koji je označio početak njegovog stvaralaštva. Dimitrije Popović, svestrani umjetnik, crtežom golemog kukca počeo je svojih pedeset godina rada. No dvije stvari koje su kasnije obilježile čitav njegov opus otkrio je još u djetinjstvu. I to u biblioteci svoje rodne kuće u Cetinju. Jednom mu se prilikom u rukama našla anatomska maketa skrojena od kartona u obliku mladog ženskog tijela, a ljudsko tijelo, posebice žensko, toliko je na njega ostavilo utjecaja da se stalno u svom kasnijem životu vraćao toj temi. Od 1979. gotovo kontinuirano se bavi i Kristovim stradanjem na Golgoti, drugoj priči koja mu je obilježila profesionalni život, a koja je počela proučavanjem slike Isusova raspeća s oltara koji je osmislio kasnogotički slikar Matthias Grunewald. Svaki ciklus Dimitrija Popovića ima svoju pozadinu, koja zvuči toliko logično i smisleno kada ju prepriča sam autor. Svoja djela i način kako su nastala pokušao je sažeti i pri ekskluzivnom obilasku izložbe koja se danas za javnost otvara u Klovićevim dvorima. Restrospektiva naziva "Misterij metamorfoza" prikazat će gotovo 340 eksponata na tri etaže galerije. Predstavit će tako Popovića kao slikara, kipara, grafičara, dizajnera, literatu i čitav niz njegovih djela koja su nastala u raznim segmentima njegovog rada. Prva restrospektivna izložba održana je 1987. u Umjetničkom paviljonu, a druga 2002. godine u izložbenom prostoru u Padovi, no ovo je, priča autorica izložbe Biserka Rauter Plančić, dosad najcjelovitije predstavljanje Popovićevog stvaralaštva od 1966. do 2016. godine.
- S namjerom smo otvaranje izložbe tempirali dva dana prije Noći muzeja kako bi restrospektivu pogledalo čim više posjetitelja - kaže ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić. Kustosica izložbe je Ana Medić, a oblikovala ju je Nikolina Jelavić, koja je djela Dimitrija Popovića postavila na način da se vidi suština njegovog rada te pokažu njegovi svi bitni karakteristični elementi. Postavljena su djela iz ciklusa posvećenima Salvadoru Daliju, Danteu Aleghijeriju, Sigmundu Freudu, Leonardu da Vinciju, Marilyn Monroe, ali i biblijskim ženama koje su inspirirale Dimitrija Popovića.
- Tu je Judita, Marija Magdalena, ali i Saloma. Osim slika i objekata za ciklus radova o zanosnoj plesačici koja od očuha Heroda traži glavu Ivana Krstitelja, koristio sam i medij fotografije. Za utjelovljenje lika moderne Salome pozirala mi je i Severina - priča Dimitrije Popović, dodavši da je ipak njegov najpoznatiji i najopsežniji ciklus "Corpus Mysticum". Ono što karakterizira većinu radova iz tog dijela je razlamanje Kristova tijela, što je nerijetko zbunjivalo publiku. U najmanju ruku.
- Kompozicija Kristovog tijela u komadima nije nastala iz umjetničkog hira koji ima cilj pod svaku cijenu provocirati ili šokirati. Razlamanje Mesijina tijela proizlazi iz misterija euharistije. I na posljednjoj večeri Krist lomi kruh, svoje mistično tijelo i dijeli ga apostolima. Kroz fragmente kao što su prsni koš, probodene šake i stopala, kosti... praćeni simbolima mučenja odražava se sva drama smrti na Golgoti - kaže Dimitrije Popović. Koliko pažnje posvećuje svakom svom djelu govori i činjenica da je temu razapinjanja sagledao i s medicinske strane... Svoja razmišljanja o svakom pojedinom djelu stavio je i na papir, a kako ih on sam doživljava moći će vidjeti svi koji dođu na izložbu, koja traje do 19. ožujka.
Ovaj lik je najveći šarlatan na hrvatskoj likovnoj pozornici!