Najavili da će uljaru urediti do sredine 2019., a tek sad rade elaborat o statici

Ako sve bude po planu, prostor bi trebao biti u funkciji do sredine sljedeće godine – namjere za staru uljaru na Branimirovoj podastrli su lanjskog siječnja u Centru za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, ali stvari se prema tom spomenutom planu, očigledno, ipak nisu odvile. Jer ovoj se godini ozbiljno bliži konac, a zgrada iz 1920-ih, koja propada već godinama, i dalje stoji netaknuta.

Napušteno i neodržavano

Prije svega, mora se provjeriti statika – kazali su iz Grada, koji je jedan od osnivača Centra za promicanje tolerancije i iz kojeg su se prije gotovo dvije godine pohvalili da će za obnovu uljare tražiti sredstva iz Europske unije. Oko šest milijuna eura cijena je čitavog projekta, a planiralo se barem 85 posto namaknuti iz “financijskog bazena” namijenjenog obnovi brownfield lokacija za područje urbane aglomeracije Zagreb. E sad, na popisu EU projekata koje Grad trenutačno provodi uljare iz Branimirove nema, a kako doznajemo, ne može ga ni biti jer nisu još izrađeni ni temeljni projekti.

– U svibnju smo raspisali natječaj za izradu konzervatorskog elaborata Prve hrvatske tvornice ulja i on je završen, radio ga je Ask Atelier – kažu nam iz Gradske uprave, koja je prije dva dana pokrenula i postupak javne nabave za izradu projekta mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno statike uljare. U samom natječaju pojašnjava se, između ostalog, trenutačno stanje zgrade.

– Za gradnju su korišteni materijali tipični za vrijeme gradnje tvornice pa su nosivi zidovi od opeke, stropne konstrukcije od čeličnih profila s betonskom ispunom, a krovna je konstrukcija od drvene građe. Zgrada je napuštena i neodržavana nekoliko desetljeća. Salonitni pokrov prokišnjava te su po zidovima vidljivi tragovi oborinske vode. Zbog toga je na većini dostupnih čeličnih dijelova stropnih konstrukcija vidljiva uznapredovala korozija. Drvena konstrukcija zbog prodora oborinske vode također nije u dobrom stanju – pojašnjava se u dokumentaciji, u kojoj piše i da je potrebno provesti detaljan vizualni pregled konstrukcije građevina “s utvrđivanjem i dokumentiranjem svih oštećenja”, a potrebno je utvrditi i kvalitetu nosivih elemenata građevine.

Koštat će 50.000 kuna

Čitav će se elaborat platiti 50 tisuća kuna, a on je ključan kako bi se posao u uljari mogao nastaviti. Podsjetimo, upravo ondje zamišljeno je otvaranje Muzeja holokausta, a zašto se natječaji za elaborate nisu raspisali ranije te projekt prijavio za fondove EU, željeli smo jučer pitati i ravnateljicu Centra za promicanje tolerancije Natašu Popović, ali u kratkom nam je telefonskom razgovoru rekla da za nas nema vremena. Prvu hrvatsku tvornicu ulja osnovao je, inače, Samuel David Aleksander, Židov čiji su bliski članovi obitelji stradali za vrijeme holokausta, a kako je on veliki dio svoje zarade darovao u humanitarne svrhe te pomagao siromašne Zagrepčane, prostor njegove nekadašnje tvornice odabran je kao mjesto djelovanja Centra tolerancije. Sama je zgrada zaštićeni spomenik kulture pa se njezin izgled izvana ne smije mijenjati, ali potrebna joj je potpuna unutarnja rekonstrukcija.