Iako je njihov posao osigurati da stambene zgrade funkcioniraju, mnogi stanari i ne znaju da oni postoje. Oni su, kažu, za građane “netko“ tko se pojavi kada treba popraviti fasadu, zamijeniti napuknutu cijev ili oličiti stubište, a bilo bi im puno lakše raditi kada bi svi znali tko su i što rade – upravitelji zagrebačkih višestambenih zgrada. Najveći je u Zagrebu GSKG, bivša Holdingova podružnica Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo, no u posljednjih su 20-ak godina, od kada im zakon to dopušta, na tržištu i privatnici. U Zagrebu ih djeluje stotinjak, što pravnih što fizičkih osoba.
Nezainteresirani
– Mnogi ne znaju kako zgrade funkcioniraju, ne shvaćaju da nije samo stan u njihovu vlasništvu. Oni su suvlasnici cijele zgrade i suodgovorni su za nju. Često to shvate tek kada se odlomi dio fasade pa saznaju da ih netko može tužiti ako strada – objašnjava Dražen Pomper, šef tvrtke Monel, koja se upravljanjem zgrada bavi od 1997. te trenutačno upravlja s više od 4000 stanova. On često stanarima ostavlja letke za informiranje da je upravo upravitelji taj “netko” tko se brine za zgradu s obzirom na to da bi stanari s njime trebali redovito komunicirati te donositi plan i program na što će se trošiti novac koji uplaćuju kao pričuvu. Upravitelj upravo od tih sredstava ima dužnost održavati zajedničke dijelove zgrade poput krova, stubišta, pročelja... Također, u slučaju nepredviđenih kvarova, među kojima su najbrojnija puknuća cijevi i začepljenje kanalizacijskih odvoda, moraju osigurati službu za hitne intervencije te općenito se brinuti o osiguranju zgrade.
– Mi bismo trebali biti servis za ispunjavanje želja stanara, no oni su često prezaposleni i nezainteresirani za zgradu, pa sve ostaje na nama – napominje Pomper te dodaje da ima i jako puno iznimaka, odnosno stanara koji se redovito sastaju i odlučuju. Uspjeh, kaže, ne ovisi o veličini zgrade, jer ima onih sa 100 stanara koje odlično funkcioniraju, ali i onih s njih troje koji se ne mogu dogovoriti. A nije problem samo dogovoriti plan nego i visinu pričuve koja iznosi, u prosjeku, do 10 kuna po kvadratu stana.
– Minimalna pričuva mora pokriti osnovne troškovi zgrade, ali mi savjetujemo ljudima da dodaju koju kunu više da bi mogli s vremena na vrijeme urediti zgradu te izbjeći kvarove i hitne intervencije, koji su skupi. Ipak, mnogi samo gledaju kako da što manje plate pa nedostaje novaca u blagajni – govori pak Andrija Mihić iz tvrtke Graditelj svratišta. Zgradama upravlja od 2006. godine, a smatra da su ljudi spremniji plaćati ako postoji dobar odnos između njih i upravitelja te ako znaju da će njihov novac biti dobro iskorišten.
Tužba i ovrha
Ipak, upravitelji upozoravaju da građani često traže prava, ali zanemaruju svoje obveze, pa su tako problem i oni koji pričuvu uopće ne žele plaćati.
– Ima zgrada u kojima svi plaćaju, no u pravilu uvijek ima od 5 do 10 posto stanara koji su problematični i na kraju se najviše njima bavimo – ističe pak Elvira Sunar iz tvrtke Stambeni ZG, koja ima već gotovo 20 godina iskustva u upravljanju zgradama. Onima koji ne plaćaju slijedi tužba i ovrha, no upravitelji se slažu da je dobro prvo razgovarati sa stanarima i pokušati im pomoći jer se ponekad netko nađe u situaciji da uistinu platiti ne može.•
Zakon koji definira suvlasnike, predstavnika i upravitelja, kao i ureba koja popisuje što se sve iz pričuve može održavati, su demode. Napisani su zbrda, zdola 1997. kad je završena prodaja stanarskog prava i održavanje zgrada prebačeno na brigu suvlasnika. Jer su oni svi građevinsko-ekonomsko-pravni i ini stručnjaci pa se razumiju u troškove, ponude..... Počevši o famozne 100% suglasnosti koja je neostvariva, do 50% suglasnosti za sve i svašta, sve do godišnjeg izvješća o troškovima koje se mora dati suvlasncima do lipnja sljedeće godine - sve je zrelo za promjenu. Alo, sad je 2016., računala su na sve strane. Suvlasnici često padnu u šape svog predstavnika, koji onda zajedno s upraviteljem troši novac kako mu padne na pamet, uglavnom za svoje i potrebe svoje klike. Već se godinama traži izmjena i modernizacija zakona, ali svi ostaju gluhi. Jer se i tu pljačka narod s nebuloznim cijenama radova.