Nakon 160 km na biciklu, kao od šale pretrčim još 40

Na biciklu 160 kilometara pa još 40 pješke. Tako izgleda prosječan trening 63-godišnjeg Stanka Škeca, jednog od Hrvata s najviše istrčanih maratona. Najviše se biciklom iz Zagreba voli zaputiti do rodne Bednje u Zagorju pa natrag te još istrčati krug do Sljemena.

Svladao Powermana

– New York, Tokio, 21 put Zagreb, 20 Novogodišnjih utrka u Varaždinu, četiri maratona Zagreb-Čazma – nabraja Škec neke od svojih uspjeha, dok se posebno ponosi Powermanom, najtežim duatlonom u svijetu. Kako kaže vitalni umirovljenik, 150 kilometara vožnje biciklom i 40 kilometara trčanja prošao je u deset sati, a natjecanje u Austriji završio je na 3. mjestu u svojoj kategoriji.

– Bavim se trčanjem već 45 godina, a bicikl vozim intenzivno 30. Mnogi mi govore da bih sad već trebao prestati, ali kao i svaki sportaš, ja ne odustajem – odlučan je Stanko Škec dok pokazuje svojih 129 medalja. Zakačio ih je na svoj citroën "žabicu" jer automobil mu je, kaže, baš kao i trčanje – ljubav.

– "Žabica" sad ima skoro 50 godina, kod mene je 30, a svatko tko je vidi kaže kako je odlično očuvana. Nema posebne tajne za to, čovjek se treba brinuti za one stvari koje mu u životu znače – objasnio je duatlonac, čiji je posao, prije mirovine, bio prodavanje osiguranja.

I po kiši i snijegu

A živio je, govori, upravo u skladu s tim. Samo sport, bez ikakvih poroka jer, kako kaže, u zdravom je tijelu i zdrav duh.

– Tako je oduvijek bilo u našoj kući, a ponosan sam i na svoje sinove, koji su slijedili moj primjer – rekao je Škec koji se trenutačno priprema za Novogodišnji maraton u Varaždinu. Trči svakodnevno svoju sljemensku rutu, čak i unatoč snijegu koji je napadao na vrhu, kako bi bio u što boljoj formi.

– Bila kiša ili snijeg, plus 20 ili minus, ja svoj trening moram odraditi. Utrke otrčim brže i od trkača deset godina mlađih od sebe, to mi je i motivacija za treninge – objasnio je umirovljeni ljubitelj sporta koji je u svoj životopis dosad upisao više od 50.000 utrka, a najdraže su mu, govori, one brdske. Kako kaže, redoviti trening na Sljemenu pomaže mu u pripremama, ali mnoge od utrka održavaju se na puno većem nagibu no što je to cesta za vrh Medvednice. U tim slučajevima, kaže Škec, uzda se u svoju snagu, ali i dugogodišnje iskustvo. *