Ne damo Siget, “Sumrak gradnje u Središću”, “Udruga OBRAZ”, “Čuvamo naš kvart”... Niz građanskih inicijativa i udruga pod raznim imenima osnovan je u zadnjih godinu-dvije u Zagrebu. Bore se za različite stvari, od livade, parka i igrališta pa sve do trga, rotora i tvornice, no cilj im je svima isti – spriječiti gradnju.
Izgubljeno povjerenje
Bilo da je riječ o gradnji kompostane u Brezovici, poslovno-trgovačkog centra u Sigetu, stambenog kompleksa u Središću ili ogradi oko škole kao u Travnom, građani su nadležnima odlučili pokazati da se o prostornom uređenju Zagreba više ne može odlučivati mimo njih. Bunili su se doslovno u svim dijelovima Zagreba, od Podsuseda na zapadu do Resnika na istoku, pa sve do Novog Zagreba na jugu grada. Upravo je ondje, ako se pogleda karta pobuna, najviše “žarišta“, a većinom je riječ o borbama za zelene površine. U širem središtu grada bune su se uglavnom odnosile na neslaganja s novim prijedlozima uređenja, a stanovnici rubnih dijelova Zagreba na noge su ustali zbog postrojenja za zbrinjavanje otpada koje bi se ondje trebalo graditi. Neki su imali manje, neki više uspjeha, negdje borba još traje, no svi su poslali jasnu poruku – ne bu išlo!
– Nije to samo da mediji građanskim pobunama daju više pažnje ili da nam se samo čini kako je nezadovoljstva više. Prije sigurno nije bilo tako i danas su građani objektivno glasniji u borbi za svoj grad – smatra politički analitičar Žarko Puhovski koji dodaje da su građani postali svjesniji toga da se mogu izboriti za nešto, da imaju pravo na to da se i njihov glas čuje.
– Nekada je bilo dovoljno reći da je Skupština nešto izglasala i da su nadležni rekli da je to u redu. I nitko to dalje više nije preispitivao. Danas ljudi sumnjaju u odluke nadležnih i ne prihvaćaju ih uvijek – ističe Puhovski koji objašnjava da je riječ zapravo o primjeru kako je političko vodstvo izgubilo ugled i legitimaciju. Dodaje i kako su vlasti to same prouzročile “mutnim poslovima”, korupcijom, svojim sumnjivim načinom djelovanja… Stoga će Grad Zagreb morati jako puno poraditi na komunikaciji s građanima ako u budućnosti želi manje ovakvih prosvjeda.
– Građani su više od jednom doživjeli da su jednostavno bili prevareni zbog čega vlada opće nezadovoljstvo institucijama koje se onda manifestira i ovakvim prosvjedima protiv gradnje – zaključuje Žarko Puhovski, a da se Zagrepčani uistinu imaju objektivnog razloga buniti zbog lošeg prostornog planiranja u gradu, smatra arhitekt i urbanist Niko Gamulin.
Sve se to može planski
– Grad Zagreb ne sluša svoje građane i, što je još žalosnije, ne sluša ni struku. U Zagrebu kao da o gradnji odlučuju samo neki čudni putevi novca – govori Gamulin te dodaje kako je činjenica da se jedan grad mora razvijati i rasti. To nitko ne može niti želi spriječiti, ističe, no to se može učiniti planski. Smatra kako bi Zagreb puno više trebao ulagati u obnovu javnih parkova i općenito poraditi na uređenju zelenih površina koje mogu biti funkcionalne umjesto da samo zjape kao prazne livade.
Pogledajte i galeriju: Tribina o izgradnji kompostane u Brezovici
Puno posla za Rođe ?