Blato. Naselje koje vrvi kontrastima. S jedne strane prizori koji kao da su precrtani iz kataloga – luksuzni golf-tereni i raskošne vile, ali s druge strane, samo 100-tinjak metara od tog luksuza, kriju se divlja odlagališta otpada, problem s kojim se građani bore već godinama kao da se bore s vjetrenjačama. Još uvijek neuspješno.
– Naš problem s otpadom i divljim deponijima traje znatno dulje od ovih nekoliko kritičnih posljednjih dana kada se diljem grada stanovnici žale na prenatrpane kontejnere – rekao je Davor Tomaško, vijećnik Mjesnog odbora Blato, te dodao kako cijeli sustav pokazuje nemoć.
Moraju moljakati za odvoz
Naime, obližnji trgovački centar u čijoj se blizini nalazi jedan od zelenih otoka žalio se Gradu na nagomilani otpad jer kvari estetski dojam centra. Grad ih je pak uputio na Mjesni odbor Blato koji se obratio svojoj Gradskoj četvrti, a sam upit je na kraju opet završio na adresi Grada. Začarani je to krug iz kojeg se ne izlazi već nekoliko godina.
– Naš problem sa smećem dodatno je pogoršan u posljednjih nekoliko dana otkako se smeće nakon blagdana nagomilalo i na ulicama ispred kuća – govori Boris Zrnc, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Blato.
Stanovnicima Blata razvrstavanje otpada nije teško palo. Dapače, mislili su da će Zakon o održivom gospodarenju otpadom biti rješenje njihovih problema. Otpad će pažljivo razvrstavati i on će se redovno odvoziti. Međutim, redovitosti u ovom slučaju nema.
– Žalosno je što moramo doslovno moljakati nadležne institucije da nam odvezu smeće. Bili bismo sretni kada bi se ono odvozilo barem dva puta mjesečno, a ne samo kada situacija postane toliko kritična da kvart postane nezdrava okolina za život. Otpad nam odvoze isključivo kada mi interveniramo i to je zapravo najveći problem – ističe Tomaško. Druga strana s tim se pak ne slaže.
Dolazak na teren je rješenje
– Odvoz otpada iz reciklažnih dvorišta odvija se prema redovitom programu pražnjenja. Za plastiku je to jednom tjedno, a za papir ili staklo nešto rjeđe. Također, na teren se uvijek pošalju dodatne patrole čim primimo poziv građana koji zahtijevaju intervenciju – ističu iz Čistoće te dodaju kako je najveći problem taj što se otpad ne razvrstava i što se ne odlaže u za to predviđene spremnike. Međutim, ako je pražnjenje redovito, kako je moguće da su svi zeleni otoci u Blatu pretrpani otpadom?
– Divlje deponije stvaraju ljudi iz drugih dijelova grada koji svoj otpad bacaju duž cijelog nasipa – ističu Tomaško i Zrnc.
Pogledajte i galeriju 5 zelenih oaza u Zagrebu za bijeg od svakodnevnice:
Nije to samo u Blatu u svim kvartovima je isto!