struka jednoglasna

'Nebriga 
o Paromlinu jedna je od većih sramota Zagreba'

Foto: Borna Filić/PIXSELL
paromlin (1)
Foto: Borna Filić/PIXSELL
paromlin (1)
Foto: Borna Filić/PIXSELL
paromlin (1)
Foto: PIXSELL
paromlin
Foto: 'Goran Stanzl/PIXSELL'
'11.12.2012., Zagreb - Zagrebacke ulice koje ce uskoro biti pod naplatom pakiranja. Bosanska ulica. Niko Gamulin. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL'
11.02.2013.
u 12:00
Struka je jednoglasna u ocjeni odnosa Grada prema primjerku industrijske arhitekture
Pogledaj originalni članak

Južni zid zgrade ravnateljstva Paromlina, koja nosi značajke reprezentativnog visokog historicizma, nedavno se urušio. Budućnost zaštićenog kulturnog dobra koji svjedoči o zagrebačkoj industrijskoj povijesti i dalje je neizvjesna.

Skupa obnova

Iz Ministarstva kulture u četvrtak su uputili zahtjev inspekciji da utvrdi stanje, a hitno očitovanje o poduzetim mjerama zaštite i očuvanja traže i od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika na čijem je čelu Silvije Novak. Uputili smo mu pismeni upit i bezuspješno ga pokušali dobiti telefonom. Struka o Paromlinu ima jedinstven stav.

– Riječ je o jednoj od većih sramota Grada Zagreba prema Paromlinu koji je memorija povijesti. Zagreb nema puno pravih primjeraka industrijske baštine, no Paromlin bez sumnje to jest. Dosad još nitko nije naručio analizu koja bi pokazala kakvi bi sadržaji ondje bili potrebni. Spominjao se kao jedna od tri lokacije za MSU, zatim kao mjesto budućeg Kongresnog centra, zgrade Croatia osiguranja, hotela, ali i kao proširenje Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Obnova je izuzetno skupa i za nju Grad nema novca – govori urbanist Niko Gamulin koji vjeruje da će se Paromlin urušiti do kraja. Ističe da se u požaru 1988. godine od topline iskrivila čelična podna struktura što je pomaknulo zidove. Predsjednik udruženja arhitekata Hrvoje Hrabak misli slično.

Problematična povijest

– Strašna je nebriga Grada za vlastitu povijest i kulturu, a još je gore to što ne vjerujem da će ovo urušavanje išta promijeniti. Dođe li do potpunog urušavanja zgrade, ne preostaje drugo nego napraviti repliku što je skuplja i teža metoda od očuvanja postojećih dijelova spomenika kulture – kaže Hrabak, koji rješenje vidi u izgradnji replike ovog zaštićenog kulturnog dobra.

Paromlin je imao problematičnu povijest. Utemeljen je kao Zagrebački paro i umjetni mlin 1862. Uspješno posluje izvozeći proizvode čak i u prekomorske zemlje sve do katastrofalnog požara 1906. kada od cijelog postrojenja ostaje tek zgrada ravnateljstva. U požaru 1988. uništen je glavni proizvodni blok.

>>Zbog urušavanja ograđen dio parkirališta kod Paromlina

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

OB
-obrisani-
13:36 11.02.2013.

Postovani! Sto je svacije nije nicije. Znaci ne zna se tko je odgovoran za odrzavanje. Lijep pozdrav!

KD
Knez Drpimir
12:17 11.02.2013.

Cijela drzava je taoc nekakvih priglupih propisa o ocuvanju rusevina koje realno nemaju nikakvu vrijednost. Jedno su monumentalne (za hrvatske prilike) ili izrazito povijesno zanimljive gradjevine poput dvorca Trakoscan, tvrdjave Nehaj i puno slicnih spomenika kulture, a drugo su nekakve potleusice i zapravo nebitne rusevine poput ovog Paromlina. Pa na podrucju ZG-a i nebrojeno drugih mjesta toliko je bezlicnih zasticenih zgrada u polurusevnom stanju koje ne zanimaju nikoga niti realno imaju ikakvu vrijednost i zbog birokracije su postale same sebi svrha, a to otezava bilo kakva ulaganja. S jedne strane drzava dopusta legalizaciju nakaradnih cergi po Jadranu koju su gradjene bez ikakvih kriterija kojim bi se uklopili u prostor, a s druge strane rusevina sa 5m najjednostavnije bezlicne stukature jer zasticen spomenik kulture i vrlo bitan za prostor...

MA
Macaktom
14:01 11.02.2013.

ruglo koje je davno trebalo srušit