Neće više biti prepunih kontejnera, a građani će na kućnom pragu razvrstavati otpad

Nakon što je Ministarstvo donijelo Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom, Gradska skupština Grada Zagreba je u siječnju ove godine donijela Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezanih s javnom uslugom u Gradu Zagrebu, koja je početkom veljače i stupila na snagu, objasnio je direktor Sektora za razvoj, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša u Zagrebačkom holdingu Trpimir Majcan.

- Odmah su na snagu stupile obaveze koje Zagrebački holding mora pripremiti. Trenutno u gradu Zagrebu, na javnim površinama imamo više od 6000 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Njihov broj povećavamo, trenutno ih je 750 formirano u tzv. zelene otoke, a planiramo do kraja godine dostići brojku od 1000 zelenih otoka, prema prijedlozima lokacija koje smo zaprimili od Vijeća gradskih četvrti, a sve više se naglasak stavlja i na besplatne kompostere za domaćinstva - dodaje Majcan navodeći i kako su uz trenutnu brojku od deset fiksnih i pet mobilnih reciklažnih dvorišta još dva fiksna i pet mobilnih reciklažnih dvorišta u realizaciji, a od toga i dva koja će po gradskim četvrtima prikupljati otpad.

- Na području gradske četvrti Maksimir trenutno imamo 48 zelenih otoka, što je četiri lokacije više u odnosu na prethodnih pet mjeseci - o stanju s terena govori predsjednik Vijeća Gradske četvrti Maksimir Stanko Gačić te dodaje da sve kontejnere nastoje postaviti na uređenim javnim površinama, a za 11 lokacija financirali su i betonske kocke. Rast od četiri nova zelena otoka otkad je odluka na snazi pokazuje pozitivan pomak u načinu gospodarenja otpadom.


Pražnjenje kontejnera

Zagreb je predvodnik u gospodarenju otpadom čiji građani u domaćinstvima ukupno imaju 80.000 spremnika za papir i 2000 spremnika za biootpad.

- Što se tiče pražnjenja zelenih otoka, nismo imali dovoljan broj vozila, a s obzirom na to da su pojedina specijalna vozila stigla, a za pojedina su u tijeku postupci javne nabave, koje sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u 2018. očekuje se i njihovo povećanje i bolji rezultati - dodaje Majcan. Problem nedostatka vozila osjetio je i Gačić.

- Imamo dosta poziva samih građana koji kao problem vide ispražnjavanje kontejnera, zato smatram da bi trebalo povećati komunikaciju između gradskog odbora i Holdinga, ali vjerujem da će nakon postupka javne nabave i taj problem biti riješen i da će Čistoća češće prazniti kontejnere - kazao je Gačić.

Približavanje usluge građanima za skupljanjem više vrsta otpada i otvaranje dodatnih rasporeda odvoza razlozi su za obnovom voznog parka podružnice Čistoća, koja je u ovoj godini, u dvije faze isporuke, dobila 50 novih komunalnih vozila. Kako bi napori urodili plodom, te kako bi do kraja 2018. ispoštovali Pravilnik o gospodarenju otpadom, donijeli su i sve potrebne mjere te se kontinuirano radi na edukaciji građana. 
- Ne bih rekla da je problem u mentalitetu jer Hrvati u inozemstvu strogo slijede pravila, nego je pogreška načinjena još za vrijeme donošenja strategije upravljanja otpadom 2005. kada među dionicima u gospodarenju otpadom nisu spomenuti građani, a oni bi trebali biti partneri. Druga pogreška je što se ljudima objašnjavalo da je odvajanje jeftinije, a to ekonomski nije istina - rekla je Sanja Polonijo iz Udruženja komunalnog gospodarstva Hrvatske gospodarske komore. Dodaje i kako je glavni cilj iz komunalnog otpada već na kućnom pragu razdvajati otpad kako bi se u Centru razdvajalo manje.

Edukacija na prvom mjestu

Da je važnost edukacije neminovna složio se i Majcan iz Zagrebačkog holdinga rekavši kao nije iznimka da se na zelenim otocima nerijetko nalazi miješani otpad, da su kontejneri prazni a otpad se odlaže oko njih i upravo to navodi kao razlog nastanka divljih deponija.

- Edukacija građana je najvažnija te smo ih održali na 78 lokacija, koje su uključile svih 218 mjesnih odbora, javne tribine. Odaziv je bio različit po mjesnim odborima, a ukupno je na tribinama sudjelovalo oko 3000 građana te na jesen spremamo i drugi krug kako bismo građanima predstavili da ćemo im već na kućnom pragu omogućiti razvrstavanje otpada - dodaje.

- Zeleni otoci ne bi trebali postati smetlište, a događa se da građani više ne ostavljaju smeće ispred stanova, nego nose na pozicije zelenih otoka - naveo je Gačić gdje su u prvom krugu informiranja održane četiri tribine kako bi takve situacije postale iznimka prije nego slučaj. Prisjetio se i situacije prije nekoliko godina gdje su se u periodu prije Božića na 60-ak lokacija našle deponije.

- Mi smo imali samo jednu lokaciju koju smo očistili nakon dva tjedna - govori Gačić kao primjer da za održavanje sustava treba ulagati svojevrsne napore.
- Građani ne znaju da u kanti za plastiku treba biti samo plastika ili da ako u kontejneru papira imate nešto drugo, taj papir više ne ide u preradu, već na smetlište ili centar za gospodarenje otpadom - rekla je Polonijo navodeći primjer iz Crikvenice kao onaj dobre prakse zato što su kroz izvjesno vrijeme došli do omjera 90:10 gdje je veći dio odlazio na fiksne troškove što su troškovi skupljanja komunalnog otpada ili tzv. paušal, a ljudi bili spremniji zbrinjavati kako ne bi platili dodatne troškove. 
Ovakva politika plaćanja zahvatit će i građane Zagreba, a svi spremnici za prikupljanje otpada bit će opremljeni čipovima dok će u kamionima biti senzori koji će pratiti broj pražnjenja. Cijena će biti promjenjiva, a ovisit će o varijabilnom dijelu koji će pratiti volumen spremnika i broj potrebnih pražnjenja. Za one koji neće slijediti upute novog sustava podlijegat će plaćanju ugovorne kazne. S 3000 kuna kažnjavat će se nerazvrstavanje otpada, a s čak 10.000 kuna bit će kažnjena osoba koja izbjegava redovito predavanje otpada.
- U Italiji imate naprimjer zgradu gdje svaki stan ima stup od pet čipiranih kantica i veliki smetlarnik koji komunalac isprazni, a ljudi ih sami vraćaju u stanove - dodaje Polonijo navodeći kako će plaćanje po volumenu i broju pražnjenja imati smisla ako će svi dionici biti spremni na kompromise, a dodatnim stimulansom navodi i princip ugovorne kazne. Prisjetimo se, Italija je zbog nepropisnog skladištenja i uništavanja otpada kažnjena s 40 milijuna eura jednokratno plus 42,8 milijuna eura svakih šest mjeseci dok ne ispuni obveze, a danas 1500 općina u Italiji razvrstava 50% otpada.

Modernizacijom do ušteda

- Ukupna predviđena ulaganja za Zagreb iznose prema Planu gospodarenja otpadom Grada Zagreba više od dvije milijarde kuna, a Čistoća planira ulaganja u svoje resurse od 300 milijuna kuna u ovoj godini, što uključuje i implementaciju novih informatičkih rješenja - navodi Majcan, a baš ta tehnologija trebala bi doprinijeti efikasnijem praćenju gdje će uvid u sve od spremnika do pražnjenja spremnika imati i sami građani koji su prve informacije o novom sustavu dobili u obliku letka na kućne adrese.
Plan gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu specifičan je i zbog infrastrukture, a za zgrade postoji čitav niz rješenja koji iziskuje i novu razinu suradnje s gradskim četvrtima. Svaka obiteljska kuća zadužit će spremnike odgovarajućeg volumena. To podrazumijeva spremnike za miješani komunalni otpad, otpadni papir i karton, biootpad i otpadnu plastičnu i metalnu ambalažu. Za otpadnu plastičnu i metalnu ambalažu to su vrećice koje se dobivaju na kućnu adresu u paketu. U paketu će se nalaziti 13 besplatnih vrećica volumena 60 litara, za polugodišnje razdoblje (2 vrećice po mjesecu).

Svaka stambena zgrada osim ovih spremnika koje zadužuju obiteljske kuće dodatno će dobiti i vrećice za biootpad u paketu od 26 besplatnih vrećica volumena 30 litara za polugodišnje razdoblje (4 vrećice po mjesecu), jer ga odlažu u zajednički spremnik za biootpad.

Važna uloga gradskih četvrti

- Treba educirati djecu jer su oni naši budući klijenti. Odvajanje otpada doma može biti zabavno. Djeca tlače roditelje, a postoji slučaj u Križevcima gdje su napravili i nastavne listiće za koje su od MZOS-a dobili odobrenje, a djeca su, nakon što su prošla edukacije u komunalnom društvu i posjetili deponije i reciklažno dvorište, zapisivala što roditelji ne rade prema pravilima - govori Polonijo i navodi kako osim takvih akcija kućanstvima treba i adekvatan priručnik o prikupljanju otpada.
- Prema prijavama u 2017. je bilo 560 onečišćenih javnih površina, a ove godine 296 i to je dokaz da se može, ali nam treba sustavna briga svih dionika te se sve gradske četvrti trebaju uključiti kod uređivanja zelenih otoka - komentira Gačić postojanje pozitivnih pomaka u Zagrebu, a važnost vidi i u edukaciji djece jer njihovu svijest smatra bitnim faktorom u promjeni navika koje donose pozitivne promjene u gospodarenju otpadom. 
Ispunjavanje Uredba o gospodarenju otpadom bitan je korak u ispunjavanju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje do 2022. kada bi se 50 posto otpada trebalo ponovno obrađivati i reciklirati, a penali zbog nepoštivanja državu mogu koštati i do 42.000 eura dnevno za odlagališta i 27.000 eura.