Kad dođe, dobro dođe – kaže stara narodna, a naviknuti ovakvim sistemom, i Zagrepčani koji bi na jesen konačno trebali dobiti kante za sve vrste otpada.
Od 1. studenog trebala bi početi podjela spremnika, govorilo se barem tako prije otprilike mjesec dana, a je li taj datum izgledan, ovisit će o tome hoće li se prikupljeni otpad imati kamo odložiti nakon što se kante isprazne.
Iz blagajne 12 milijuna
U međuvremenu, one će čekati na lageru Čistoće. Tamo je već veliki dio spremnika, a ovih se dana očekuje njih još 64.400, koje će Grad platiti svega 12 milijuna kuna. Iako je bilo u zadnji čas jer Skupština je Plan gospodarenja otpada prihvatila samo dan prije isteka natječaja za sredstva Europske unije, prijava je uspjela, pa europski Kohezijski fond za kante i kontejnere daje 64,6 milijuna kuna.
– Prema ugovoru, procijenjena ukupna vrijednost spremnika je 76,586.465,00 kuna. Iznos od 85 posto prihvatljivih troškova osigurava Europska unija putem fonda, dok je preostala sredstva u visini 15 posto dužan osigurati Grad – objašnjavaju u Gradskoj upravi, u kojoj dodaju kako će se “nabavom spremnika u 2020. godini ostvariti povećanje stope odvojenog prikupljanja komunalnog otpada za četiri posto u odnosu na 2016. godinu, što ukupno iznosi 14,3 posto”.
Brojka je to koja bi potencijalno mogla stvarati probleme jer od lokalnih se jedinica u Hrvatskoj očekuje da za dvije godine odvojeno prikupljaju 50 posto otpada jer, u suprotnom, morat će plaćati određene penale Uniji. Postotak odvojenog otpada na pragu za Zagreb bi, međutim, mogla biti najmanja briga jer, kako stvari trenutačno stoje, otpad, prvenstveno onaj biološki, neće se imati kamo odvoziti.
Stižu veći računi?
Kako doznajemo, na javni poziv Grada, kojim su tražili od obližnjih gradova i općina da se jave, žele li da se na njihovu teritoriju grade zagrebačka kompostana i reciklažno dvorište za građevni otpad, nije se odazvao nitko. Podsjetimo, uvjeti Grada bili su da se jedinica lokalne samouprave, koja se planira javiti na poziv, ne nalazi više od 30 kilometara od Zagreba te da ima na raspolaganju 80 tisuća kvadrata za izgradnju kompostane, odnosno 30 tisuća za reciklažno za građevni.
– Činjenica da još uvijek nemamo lokaciju dovest će do toga da će cijene odvoza smeća sigurno biti skuplja – kažu nam u Čistoći, pa dodaju kako se otpad negdje, u konačnici, mora odložiti.
Za odvajanje Zagrepčani, govore nam, u načelu, nisu pretjerano zainteresirani, čemu svjedoče zeleni otoci koji su svakodnevno natrpani svim i svačim, a i činjenica da je edukacije o tome što se treba staviti u koju kantu od 750 tisuća Zagrepčana, prošlo tek njih tri tisuće. Riječi o tome bit će još u sljedećim mjesecima, kad se ponovno planira serija predavanja po mjesnim odborima.
Jeste li primijetili neobične aute nizozemskih tablica u Zagrebu?
Hm, stvarno je nevjerojatan bezobrazluk kako ljudi koji su zaduženi za rješavanje koncepta zbrinjavanja otpada, dakle gradski Ured za gospodarstvo, stalno vrijeđaju stanovnike Zagreba, dakle birače i ljude koji ih plaćaju. Stalno se provlači priča koja se plasira u medije, da su zagrepčani odrpanci koji su sumnjivog mentalnog zdravlja što se tiće postupanja sa otpadom i samo ga bacaju oko sebe bez veze. Dakle, jedna ekipa spalioničarske provinijencije, koja očekuje debele benefite od koncepta spaljivanja otpada u Zagrebu, ako proguraju ovakav projekt, stalno dezinformira građane i na sve moguće naćine sabotira sve koncepte koji su u Europi sasvim normalni i transparentni i funkcioniraju dobro, - osim koncepta spaljivanja, koji je najskuplji. Prije par godina sve je bilo zatrpano starim školjkama Jugo-stojadin krame i starih loncih, plastičnim flašicama i sličnim oporabivim otpadom. Danas neki ljudi voze Ferarije, jer su fino otvorili firme za skupljanje limova i željeza od starih automobila i plastičnih flašica. Dakle, ne samo da je moguće, nego je i debelo isplativo. Nakon što su one curice sa Frkljičkom na čelu raskrinkale kompostanu u Brezovici, otkrilo se da je Plan gospodarenja otpadom nakaza od projekta, ali ga određena Bandijeva ekipa uporno gura i sad su zaglibili do osovine. Ovaj slučaj sa kantama izgleda kao da kupiš namještaj, ostaviš ga na kiši, a onda počneš graditi kuću, a još ne znaš kakvu, gdje i za kakvu namjenu.