Svjetski trend

Nemaš prostor za rad? U Laubi imaš opremu, a i suradnike

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Nemaš prostor za rad? U Laubi imaš opremu, a i suradnike
14.09.2012.
u 14:00
"Coworkerima" je na raspolaganju osam stolova, internet, printer...To je oblik rada u kojem profesionalci raznih profesija dijele zajednički prostor i svatko obavlja svoj posao
Pogledaj originalni članak

Dijeljenje prostora i suradnja moto su od kojeg sve kreće. Slobodan i inovativan pristup radu, odnosno inicijativa coworking stigla je i u Zagreb. Platforma koja u svijetu odavno funkcionira, a temelj joj je zajednički radni prostor, od sada postoji i u kući za ljude i umjetnost Laubi.

Bolje nego rad kod kuće

Mladi dizajneri Matija Raos i Mirna Reinprecht primijenili su slovenski model coworkinga na kojemu su imali priliku sudjelovati u susjednoj zemlji, a za Zagreb imaju velike planove. Prostor i mjesto za sastanke, prezentacije i druženje na raspolaganju je coworkerima svaki dan od 11 do 23 sata. Dnevno se uporaba prostora plaća 45 kuna, a mjesečno 1000 kuna.

– To je oblik rada u kojem samostalni profesionalci raznih profesija dijele zajednički prostor pri čemu svatko zasebno organizira i obavlja svoj posao. Osim ekonomičnosti, takav način je u konačnici konkurentniji nego rad kod kuće – objasnio je temelje coworkinga Matija Raos.

Žele se širiti po gradu

U zajedničkom uredu u Laubi, coworkerima je na raspolaganju osam uredskih stolova, internet, printer, skener i sva druga potrebna oprema.

– Zahvaljujući coworking zajednici, ljudima koji ga koriste, on je puno više od fizičke infrastrukture. Otvaraju se mogućnosti osobnog umrežavanja, profesionalne podrške, novih suradnji – kazala je Mirna.

Otvorenost je načelo ovakvih prostora. To je mjesto gdje se mogu susresti inženjeri, profesori, dizajneri..., a kako kažu inicijatori, najčešći korisnici coworkinga su profesionalci vezani uz neki oblik autorskog ili kreativnog rada. Ideju o zajedničkom mjestu za rad žele proširiti po cijelom gradu.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.