1. Tunel Grič
Prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rasplamsavala je mašte mnogih opisujući u „Tajnama Krvavog mosta“ podzemni život u tajnim tunelima koji se nalaze ispod Gornjeg grada u 18. stoljeću. U njemu Zagorkini tuneli povezuju samostan klarisa i kapucinski samostan; fratri zarobljavaju ljepotice koje odbijaju njihova udvaranja, a s klarisama se zapliću u burne ljubavne odnose. Kao u klasičnom "krimiću", radnja počinje lešom nepoznatog plemića, u olujnoj zagrebačkoj noći na vratima misteriozne kuće kod Krvavog mosta...
No, u stvarnosti ta je legenda ipak bila neutemeljena jer takav koloplet tunela kakve je opisivala Zagorka, jednostavno ne postoji. Većina njih ipak pripada sustavu kanalizacije i vodovoda. No, što se zna o tunelu Grič ? Nalazi se ispod Gradeca (Griča) koji povezuje Mesničku i Radićevu ulicu, a izlazi na tri mjesta u Ilici i jednom u Tomićevoj. Tunel je dugačak 361 metar i uz dva glavna izlaza postoje još četiri. Otvoren je za javnost prije tri godine. Tunel Grič projektiran je za vrijeme Drugog svjetskog rata, a odnedavno je postao meka hrvatske kulture. Za vrijeme Domovinskog rata građani su ga koristili kao sklonište. Brojne izložbe i instalacije privlače Zagrepčane i turiste posebno za vrijeme Adventa i Festivala svjetla. Ove godine, treći Festival svjetla traje nešto duže, a započinje 20. ožujka i traje pet dana, a u tunel Grič ove će se godine pretvoriti u Čarobnu šumu. Svjetlo će oblikovati biljke i životinje i dočarat će atmosferu Čarobne šume, koja će biti pravi mamac za najmlađe.
2. Klovićevi dvori
Galerija Klovićevi dvori smještena je u zdanju gornjogradskog, isusovačkog samostana, čija gradnja započinje u prvoj polovici 17. stoljeća i traje sve do 18. stoljeća. Klovićevih dvora danas ne bi bilo da se prethodno nisu poklopile neke sretne i nesretne okolnosti. Sretna je bila odluka velikog hrvatskog kolekcionara Ante Topića Mimare da svoju bogatu kolekciju pokloni građanima i da za njen dom u Zagrebu izabere baš ovo isusovačko zdanje. Sretna je bila i odluka tadašnjeg ministra kulture Stipe Šuvara da tu kuću, unatoč brojnim prigovorima, radikalnom adaptacijom pretvori u muzej. Tim potezom stradala je iznimno vrijedna gornjogradska spomenička baština, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo. A na nju se nadovezala druga. Mimara je odbio svoju zbirku useliti u to zdanje.
Tako je Zagreb iznenada dobio vrhunski galerijski prostor u kojem su održane neke od najrespektabilnijih izložaba u Hrvatskoj kao što su Katarina Velika - carica svih Rusa, Chagallova, Van Goghova, Mondrianova te Picassova. I na Festivalu svjetla Klovićevi dvori imaju veliku ulogu. Ove će se godine unutar te prekrasne građevine postaviti #Wall instalacija. Svi posjetitelji tu će moći isprintati najdražu fotografiju festivala i ugraditi je mozaik slika, pa tako svaki posjetitelj ima priliku postati slika u slici. Viralno i zabavno, zar ne? U atriju Klovićevih dvora bit će instalacija „Luster u galeriji“ gdje će se moći zaplesati u bojama proljeća, a na platou Gradec instalacija „Voli me ne voli me“ – ljubav prikazana kroz dječju igru proricanja.
3. Kula Lotrščak
Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. svojom se znamenitom Zlatnom bulom iz 1242. odužio Gradecu za pruženo gostoprimstvo i sklonište pri bijegu pred Tatarima. Njome ga je proglasio slobodnim kraljevskim gradom, no ujedno i obvezao građane da svoj grad opašu zidinama i kulama. Utvrde su građene dvadeset godina i dovršene 1266. Tada je nastala i Kula Lotrščak, čija je uloga bila obraniti južni ulaz u grad.
Kula Lotrščak na četvrtom katu čuva Grički top koji se javlja Zagrepčanima svaki dan točno u podne. Top proizvodi buku od 140 decibela. Topom upravlja gradski topnik, a Zagreb je jedini grad na svijetu koji svakodnevno obilježava podne pucnjem iz topa. Današnji top peti po redu, a dobiven je od JNA za Univerzijadu 1987. Top kalibra 76 milimetara proizveden je 1943. u Sjedinjenim Američkim Državama. Streljivo za top proizvodi hrvatska tvrtka specijalizirana za eksplozive, a puni se barutom zalijepljenim u slijepljenim slojevima kartona, koji se nakon pucnja razleti i padne u listićima podno kule Lotrščak. Prvi put se takav način označavanja podneva dogodio 1. siječnja 1877. godine. Inicijativu je pokrenuo gradski vijećnik Đuro Deželić, a tim činom se obilježava uspješna obrana Zagreba od Osmanske navale. Na Festivalu svjetla Kula Lotrščak će se transformirati u svjetionik stoga nemojte propustiti pogledati spektakularne svjetlosne instalacije.
4. Crkva sv. Katarine
Na mjestu današnje Crkve svete Katarine Aleksandrijske, ili skraćeno Katarinine crkve, prvotno je stajala mala dominikanska crkva iz 14. stoljeća, koja je za vrijeme tadašnjih čestih turskih provala bila upotrebljavana kao vojno spremište. Kad je 1606. godine uspostavljen prvi mir s Turcima, u Zagreb su došli Isusovci i otvorili svoju gimnaziju, srušili staru crkvu, dodali su tom terenu zemljište zapadno od nje i 1620. započeli gradnju nove crkve. Svečanost posvećivanja crkve bila je pravi doživljaj za građane Zagreba, jer se upravo na tom posvećivanju pojavila i prva glazba u gradu. Danijel Baselios, tadašnji rektor isusovačkog samostana, pozvao je u Zagreb sedam glazbenika iz Klagenfurta u Koruškoj. Najljepšu baroknu crkvu Zagreba pratile su kroz povijest mnoge nedaće.
Crkva sv. Katarine nastradala je 1642. Snažna munja pogodila je toranj i oštetila ga. Nekoliko godina kasnije ponovno je crkvu opustošio požar, izgorjeli su svi oltari, klupe, propovjedaonica i orgulje. U međuvremenu je Zagreb pogodio i potres, a ponovno je stradala i Crkva svete Katarine. Do temelja je zbog ponovno požara izgorjela 1674. godine. Treći puta je crkva stradala od požara 1706. godine, ali ovog je puta ostala bez krova. No, zato je potres 1880. opet razrušio crkvu. Svaki su je put građani Zagreba nevjerojatnom snagom volje opet obnovili. Na festivalu svjetla na pročelju te crkve svjetlosnim projekcijama prikazat će se ljepota sakralnih elemenata unutrašnjosti te povijesne crkve.
Sadržaj omogućila Turistička zajednica grada Zagreba