Stan od 110 kvadrata u Jurišićevoj za 6500 kuna, onaj od 95 četvornih metara u Degenovoj, u blizini Ribnjaka, za 5500 ili za istu cijenu u Ulici Ljudevita Posavskog, veličine 82 m2. Cijene najma stanova u širem centru Zagreba toliko su visoke da je mnogim podstanarima, ako odluče potražiti stan na tom području, gotovo nemoguće unajmiti ga. Posebice ako ga traže u prosincu, kada u metropoli počinje adventsko ludilo. Osim ekstremno visokih cijena, problem je i što stanova za dugoročan najam ima jako malo. Nije ni čudno s obzirom na to da vlasnici koji stan iznajmljuju turistima mjesečnu stanarinu zarade za nekoliko dana.
Puno ih je i zatvorilo
Iznajmljivači koji se ozbiljno bave turizmom u Zagrebu potvrđuju da grad za vrijeme Adventa, jednako kao i ljeti, ima veći broj apartmana nego tijekom ostatka godine.
– Mnogi vlasnici nekretnine kojima stan stoji prazan odlučuju se na kratkoročan najam za vrijeme najveće gradske manifestacije. Valjda računaju da im se to više isplati nego da unutra nema nikoga – kaže Marko Marinšek, koji ima apartmane u Gundulićevoj. No kratkoročni najam, tvrde iznajmljivači, istodobno znači i neusporedivo više angažmana oko stana i gostiju, dok kad je riječ o dugoročnom najmu vlasnik stana nema drugih briga osim hoće li podstanar na vrijeme platiti mjesečnu stanarinu i režije.
– Oni kojima je iznajmljivanje tek dobar način za popunjavanje kućnog budžeta razmislit će dva puta žele li raditi u turizmu u Zagrebu. Mnogi su i odustali zbog prevelike konkurencije i svakodnevne borbe, a neki su i zatvorili apartmane – kaže Bruno Babić iz udruženja “Apartmani u centru Zagreba”, u kojem je više od dvadeset stanova različitih vlasnika. No to ne sprečava druge da se ipak okušaju u iznajmljivanju turistima. Da se to i te kako isplati, unatoč tome što stanova za kratkoročni najam nikad nije bilo više, govori činjenica da su svi stanovi u sklopu udruženja “Apartmani u centru Zagreba” rezervirani za vikende Adventa, a uglavnom su to, kaže Bruno Babić, strani gosti koji u Zagreb stižu avionom. Svaki petak, subota i nedjelja, dakle svaki vikend Adventa, više-manje su popunjeni i kod Marinšeka, iako se može naći još slobodnog mjesta preko tjedna.
Pogledajte galeriju 5 zelenih oaza u Zagrebu za bijeg od svakodnevice:
Kupuju da bi iznajmljivali
Stanova za dugoročni najam u središtu Zagreba za manje od 300 eura ni nema, kaže Anita Vukoja, vlasnica agencije za nekretnine In-between, koja ih iznajmljuje u ime klijenata.
– Najbolje idu dvosobni stanovi i garsonijere od 300 do 500 eura. Čim se pojave u oglasniku, istog trenutka se iznajme, već isti dan. Istodobno, ljudi koji traže stan žale se da ga je strašno teško pronaći – kaže Anita Vukoja i dodaje da priličan broj njezinih klijenata postaju kratkoročni iznajmljivači dok traže nekog tko će dugoročno ostati u stanu.
– Puno ljudi i kupuje stanove da bi se počeli baviti kratkoročnim iznajmljivanjem – kaže Anita Vukoja. Sad je i pravo vrijeme, kaže Marko Marinšek, da se stanovi iznajme jer nakon Adventa dolaze mjeseci kada je teško imati pune sobe. Prosječna cijena za četverokrevetni apartman u Zagrebu stoji 50 eura za noć, iako oni u centru naplaćuju i po sto eura.
Pogledajte i video rekonstruirane Radničke ceste:
U zemljama kao što su Njemačka, Francuska, Austrija već su odavno naišli na problem dnevnog iznajmljivanja stanova što čini velike probleme u sektoru dugoročnog najma i novogradnje, radi čega cijene novogradnje abnormalno rastu, pa su donesene i brojne vrlo dobre mjere za zaštitu stanovništva. Države odnosno gradovi navedene probleme rješavaju vrlo uspješno a tu je dobar primjer grad Berlin koji uvodi vrlo oštre restrikcije u vezi dnevnog najma druge nekretnine gdje je nužno skupiti zaista cijeli niz dozvola, zadovoljiti izuzetno teške standarde, a tu su i kvote broja takvih iznajmlivača te vrlo strašne kazne za prekršitelje. Dodatno na takav najam može se drastično povećati porez, koji se može koristiti za rješavanje problema stanovanja u gradovima. Kod nas je recimo dobar projekt POS ali ne provodi se u dovoljnoj mjeri te je na razini gradova dobrovoljan a ne obvezan. Dnevnom najmu ali i divljanju cijena nekretnina može se odgovoriti povećanjem programa POS-a u dva modela, 1. plaćanja podstanarstva u stanovima države/grada, 2. prodaje novih stanova POS-a uz iznose od oko 1000 e/m2 (cijena gradnje uz davanja jest do 800 e/m2). Uz sve to dnevnim se iznajmljivačima trebaju nametnuti iste mjere kakve danas nameću gradovi kakav je Berlin uz obveznu i nepromjenjivu katagorizaciju stana (apartman ili dugi najam) na 2 godine i progresivni porez na svaki dodatni stan. Uz pomoć tih mjera ispuhao bi se balon stalnog rasta cijena novogradnje i riješio problem podstanarstva.