Blagdansko vrijeme vrijeme je radosti, blagostanja i mira. To je vrijeme okupljanja najmilijih uz bogati stol na kojemu se nalaze jela koja bi trebala griju i dušu i tijelo. Prijatelji životinja pozivaju sve da njihov blagdanski stol postane poprište čarolije koja slavi suosjećanje, zdravlje i kreativnost. Riječ je, naravno, o veganskim blagdanskim receptima koji oduševljavaju i najzahtjevnija nepca.
Kako navode, i životinje vole živjeti i imati život, a ne biti ubijene zbog blagdanskog ručka, kojemu često prethodi molitva za mir i blagostanje. „Pozivamo sve da žive pravi smisao blagdana – širenje istinske ljubavi i suosjećanja. Veganska hrana već je dugo sinonim za održivost i ljubav prema životu, a blagdanski stol nudi priliku da pokažemo kako ona može biti i nevjerojatno bogata, ukusna i raznolika. Osim toga, veganska jela najčešće su i financijski isplativija”, kažu Prijatelji životinja.
Donose čak 15 jela, punoga okusa, boja i mirisa, u kojima svi mogu uživati. Umjesto ribljih jela predlažu riblji paprikaš bez riba, gljive à la brudet, krumpir à la bakalar i ostala jela iz besplatne online kuharice „Zelena jela za plavo more”. Iznose činjenicu da je industrija proizvodnje riba u brojkama najdestruktivnija. U Hrvatskoj je 2023. godine ulovljeno više od 50 000 tona ribe i drugih morskih organizama. Na svjetskoj razini, 90 % velikih ribljih populacija istrijebljeno je u posljednjih 50 godina. Zbog toga je, kako kažu, puno bolja opcija poslužiti jela s morskim okusom, ali bez bakalara i drugih riba na tanjuru.
„Juha od graha sa zvjezdicama idealno je toplo predjelo za zimsko praznično raspoloženje, nakon koje se odlično nadovezuju punjena pečenka od sejtana s krumpirom ili salatom od karameliziranog povrća i umakom od šampinjona kao prilozima, francuska salata u kombinaciji s pohanim sojinim medaljonima, sarma od sejtana ili pak mesna štruca od slanutka. Nakon ovih primamljivih blagdanskih jela, za desert se mogu poslužiti dobro nam znane i omiljene makovnjača i orehnjača, poljupci od oraha, čupavci, ledeni vjetar ili torta od kokosa”, preporučuju Prijatelji životinja, uz recepte za sve navedeno.
Skreću pozornost i na to da je odabir biljne hrane pokazatelj suosjećanja i prema ljudima jer može pomoći u sprječavanju bacanja hrane i gladi u svijetu: „Velika većina žitarica ne uzgaja se za prehranu ljudi, već životinja. Odabirom biljne hrane racionalno trošimo i druge prirodne resurse i čuvamo naš planet.” Osim toga, ističu da je uzgoj životinja za hranu vodeći uzrok klimatskih promjena. U ovo blagdansko vrijeme, kada se priča o suosjećanju i miru, trebamo promisliti i kako osigurati bolju budućnost svima na Zemlji.
Dodaju i da je uživanje u biljnoj prehrani lakše nego ikada prije jer je na tržištu dostupno sve što svakome treba za bogate obroke, uz okuse na koje su navikli: „U trgovinama možete pronaći razne veganske sireve, majoneze, salame, burgere, biljna mlijeka, šlag, vrhnje za kuhanje, jogurte itd. Danas uistinu možemo uživati u svim tradicionalnim okusima znajući da jedemo hranu koja nam može osigurati mir, suosjećanje, zdravlje i opstanak.”
Bez komzumacije meda nestat ce uzgoj pcela , sto moze unistit proizvodnju hrane . Bez folne kiseline trudnice rađaju djecu sa smanjenom inteligencijom (dokazano na misevima , u nekoliko generacija veganskih miseva , znatan je pad inteligencije IQ). Zivotinjski svijet u divljini isto tako pati , zato sto se travnate te povrsine pod djeteinom smanjuju a povecava se pod sojom , koja je otrovna biljka i vecina zivotinja ju ne konzumira , zato se soja mora termicki obradit