zaboravljene heroine

Ni među zagrebačkim kipovima nije ispunjena 'ženska kvota'

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
20.09.2013., Zagreb - Turisticka zajednica kod spomenika Kumici na Dolcu organizirala je projekt Kumice s Dolca. Proizvodjaci s raznih obiteljskih gospodarstava odjeveni u narodne nosnje prodaju proizvode s domacih okucnica. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
28.07.2015., Zagreb - Trg kralja Petra Kresimira IV, skulptura Njegovateljica ruza, autora Frane Krsinica. Photo: Goran Jakus/PIXSELL
03.11.2015., Zagreb - Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raskaj, Slava Raskaj, bista. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
28.07.2015., Zagreb - Park skulptura Akademije likovnih umjetnosti. Skulptura Dijana autora Frane Krsinica. Photo: Goran Jakus/PIXSELL
28.07.2015., Zagreb - Park skulptura Akademije likovnih umjetnosti. Skulptura Udovica Ivana Mestrovica. Photo: Goran Jakus/PIXSELL
28.07.2015., Zagreb - Skulptura Plesacica Gorana Stimca u Sportskom parku Mladost. Photo: Goran Jakus/PIXSELL
30.01.2012., Zagreb - Na spomenik Marije Juric Zagorke stavljen je novi kisobran koji je nepoznata osoba 01.01.2012. otgrnula, pa je statua vracena na mjesto u Tkalcicevu ulicu. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
07.09.2009., Zagreb - Miskecov prolaz, bivsi Balkan prolaz, prijedlog da se prolaz preimenuje u prolaz sestara Bakovic. Photo: Marko Lukunic/Vecernji list
14.10.2015., Zagreb - Iako radovi u unutrasnjosti jos traju, s veceg dijela Kamenith vrata skinute su skele i nakon godinu dana prolaznici i turisti ponovno mogu uzivati u ljepoti povijesnog zdanja. Kip Dore Krupiceve. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
04.11.2015.
u 18:23
Među više od 300 spomenika u gradu samo ih je devet podignuto u čast žena iz hrvatske povijesti.
Pogledaj originalni članak

Jako ih je malo, a oni koji postoje nepoznati su i skriveni od očiju javnosti. Tako bi se ukratko mogla opisati situacija sa spomenicima u Zagrebu koji su posvećeni ženama. Naime, grad krasi više od 300 spomenika, no samo njih 50-ak prikazuje lik žene. Nakon proučavanja skulptura dolazi se do još manjeg broja jer je, naime, ovjekovječeno samo devet žena poznatih imenom i prezimenom, konkretnih povijesnih ličnosti. Ostali većinom prikazuju Bogorodicu ili neku drugu sveticu te lik neodređene žene poput plesačice, udovice, djevojke s knjigom i najpoznatije – kumice na Dolcu.

Nema braniteljice

Spomenik novinarki i književnici Mariji Jurić Zagorki nalazi se u Tkalčićevoj ulici, biste sestara Zdenke i Rajke Baković nalaze se u istoimenom prolazu, a ispred Centra za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj" nalazi se i bista posvećena toj umjetnici. Borkinja za prava i školovanje žena Marija Jambrišak, narodne heroine Anka Butorac i Dragica Končar te sveučilišna profesorica Vera Johanides također imaju biste u Zagrebu, a jedina fiktivna figura koja ima svoj spomenik jest Dora Krupićeva iz Šenoina romana Zlatarevo zlato.

– U povijesti smo imali puno poznatih žena iz svijeta politike, znanosti, kazališta i sporta, ali njih uopće nema na gradskom prostoru. Također, nigdje se ne može naći prikaz braniteljice u Domovinskom ratu – rekla je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, te napomenula kako bi vidljivost žena trebala biti veća. No, kako kaže, ni institucije nisu u dovoljnoj mjeri osviještene o ovom problemu pa tako Ministarstvo kulture uopće nema podatke o zastupljenosti ženskih spomenika.

– Hrvatsko društvo ima svijest o ženi kao majci, ali svijest o ravnopravnoj ženi, supruzi, partnerici i suradnici baš i ne – zaključila je Ljubičić, s kojom se slaže i Sanja Horvatinčić iz Instituta za povijest umjetnosti.

– Spomenici ženama počeli su se postavljati nakon Drugog svjetskog rata, ali većinom ispred odgojno-obrazovnih ustanova čime se žena povezivala s ulogom majke i odgajateljice – objasnila je Horvatinčić koja je popisala sve spomenike u gradu posvećene ženama te napravila istraživanje.

Definitivno premalo

I građani koje smo pitali gdje su spomenici posvećeni ženama ostali su iznenađeni kada su shvatili da odgovor ne znaju. Najčešće su istaknuli spomenik Mariji Jurić Zagorki te kumici na Dolcu, no za većinu ostalih nisu ni čuli.

– Sigurno ih ima, negdje moraju biti, ali nisam nikad o tome razmišljala. Definitivno ih je premalo – rekla je umirovljenica Marija Kordić koja je zaključila kako bi se situacija možda promijenila da se o tome više govori.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

U1
ursus_1212
22:46 04.11.2015.

Ženi je priroda dala da bude majka i to je nešto najljepše što joj se može dogodit.. A to forsiranje zastupljenosti je tako glupo, tj. bolje je da imamo pametne ljude nego da ispunimo formu. Znači li da kad budu ispunjene kvote da će nam biti blagostanje??

Avatar Ironman0105
Ironman0105
05:09 05.11.2015.

Uz nerazumijevanje rijeci "borkinja" koja u Hrvatskom jeziku ne postoji, treba samo spomenuti da komunistickim teroristima iz 40-ih godina proslog stoljeca A.Butorac i D. Koncar bas kao i Rajki i Zdenki Bakovic koje su takodjer narodni heroji SFRJ (to vam je promaklo) nema mjesta u nasem gradu. Vidim, svi zele preimenovati Trg Marsala Tita, no ove njegove sljedbenice nitko u tom kontekstu ne spominje.

PP
pp
10:11 05.11.2015.

Bezveze. Najzaslužniji ljudi u povijesti čovječanstva su muškarci. Ne svi muškarci, niti 99,99% njih, kao ni žena. Ali onih 0,001% najzaslužnijih ljudi u povijesti koji zaslužuju trgove su u velikoj većini muškarci. Heroina ima jako malo u usporedbi s herojima, a neheroji i neheroine prevladavaju. "Ženska kvota" je glupost jer se u isti rang s herojima, zbilja herojima koji su nečime zadužili naciju i čovječanstvo želi umjetno i na silu, u ime ideologije "ravnopravnosti" gurati žene, i to samo zato što su žene. Nemam ništa protiv kipova svih zaslužnih ljudi nevezano o spolu, ali ovdje je riječ o upravo suprotnom.