Nisu loši ti polupodzemni spremnici, no Ahilova peta modela je sortirnica

Otvori su premaleni pa plastična ambalaža, primjerice, unutra može ići samo ako se ubacuje komad po komad. Nekim su starijim ljudima pak problem preteški poklopci koje ne mogu podignuti pa otpad moraju ostaviti sa strane. No, slažu se stanovnici Vrbika s kojima smo razgovarali, polupodzemni spremnici njihov su kvart učinili urednijim, odvoz je redovit, a povremeni nered koji ondje pronađu uglavnom je rezultat nekulture susjeda.

Kvart na zapadu metropole lani je prvi dobio polupodzemne spremnike, i to u sklopu gradskog pilot-projekta. Kako su zaključili da se pokazao uspješnim, bit će uzor za još 2253 polupodzemna spremnika koji bi do 2027. trebali osvanuti na 751 lokaciji u cijelom gradu. Kapacitet im je 5000 litara pa mogu zamijeniti više od četiri standardna velika kontejnera, a umjesto po redovnom rasporedu, prazne se tek kad se napune do kraja.

Od repa umjesto od glave

– Urednije je puno otkad su ih postavili, iako se i dalje zna dogoditi da bude smeća i sa strane. Mislim da starijima teško podići poklopac, ili ne znaju, pa onda otpad ostave pokraj. To bi možda mogao biti problem i kad se postave po cijelom gradu, iako su polupodzemni spremnici zapravo super opcija – govori nam Tamara Manojlović. Njezina susjeda Manda Prpić primijetila je pak kako zbog malog otvora kartonske ambalaže ne ide unutra osim ako se dodatno ne rastrga, zbog čega je neki također ostavljaju kraj spremnika. – No, vjerujem da treba i vremena da se svi skupa malo uhodamo. Ono što nedostaje, odnosno bilo bi dobro postaviti, male su kante za tekstil. Ranije smo ih imali, ali sad su ih uklonili – kaže.

Postavljanje polupodzemnih spremnika po cijeloj metropoli jedan je od projekata kojima gradska vlast namjerava proširiti model prikupljanja i odvoza otpada koji je uveden u listopadu 2022. Obilježavaju ga, među ostalim, i plave vrećice te boksovi za kontejnere, a premda su rezultatima modela na Radićevu trgu i u Holdingovoj podružnici Čistoća zadovoljni, dio struke i politička oporba drže da i dalje postoje brojne manjkavosti i problemi čije se rješenje ne nazire.

Vijećnik u Gradskoj skupštini i bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović tako ističe da se model uvodio od repa umjesto od glave te da se fokusiralo na sustav prikupljanja otpada bez da se vodilo računa o njegovu kasnijem zbrinjavanju. – Još ne postoji kvalitetno rješenje za oporabu. Nema nijedne sortirnice, iako su se za ovo vrijeme mogle sagraditi barem tri. Bolji pokazatelj uspješnosti modela bila bi veća stopa recikliranja, a ne veći broj izgrađenih boksova – kaže.

Da je jedna od Ahilovih peta gradskog gospodarenja otpadom nedostatak sortirnice, naglašava i SDP-ov skupštinar Renato Petek. – Meni je žao, ali ove su godine mogli otvoriti sortirnicu na Žitnjaku za papir, plastiku, staklo i metal, koja je, kada je Tomislav Tomašević postao gradonačelnik, imala izdane dozvole, projekt je bio potpuno gotov, bilo je potrebno malo ga promijeniti. Mogla su se povući europska sredstva i danas smo mi mogli imati gotovu, otvorenu, modernu sortirnicu za reciklate – tumači.

Josip Pavlović iz Ekologije grada kaže kako je Zagreb postao previše ovisan o vanjskim oporabiteljima te također ističe kako se ne misli dovoljno o zbrinjavanju otpada. – Od kompostane u Novskoj se odustalo, a priča o Centru za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku potpuno je prazna. S provođenjem modela trebalo se krenuti postupno, korak po korak, s tim da je prvo trebalo osmisliti plan što s otpadom nakon njegova prikupljanja – govori. Na pitanje sortirnice upozorava i vijećnica Gordana Rusak, koja je, pored CGO-a, smatra neophodnom za zatvaranje odlagališta na Jakuševcu. – Imali su gotove projekte, a cijeli su mandat potrošili na priče – poručuje.

Za oporbenjake je problem i to što još ne postoji gradski plan gospodarenja otpadom, no zato pozdravljaju projekt postavljanja polupodzemnih spremnika po Zagrebu. HDZ-ov vijećnik Mario Župan pritom ističe da je njegova stranka to još 2022. predložila kao amandman za proračun. – Međutim, prijedlog nije prihvaćen, išlo se s podzemnim spremnicima za Donji i Gornji grad, a mi smo tada rekli i da to nije pošteno prema ostalim stanovnicima Zagreba – govori.

POVEZANI ČLANCI:

A da je ranije također bezuspješno predlagao polupodzemne spremnike, podsjeća i Petek. – Drago mi je da Grad sad ipak kreće s tim najekonomičnijim i najekološkijim modelom, koji je i estetski najbolje rješenje, ali pitam se zašto je onda Tomašević dvije godine inzistirao da ljudi ispred zgrada montiraju one ružne kaveze i prijetio im kaznama – napominje.

Plave vrećice i divlja smetlišta

Što misle o modelu za otpad koji "slavi" dvije godine, pitali smo Zagrepčane i u videoanketi koju možete pogledati na našim platformama. Stavovi su podijeljeni pa je tako Zoran Rajković iz Španskog zadovoljan situacijom u kvartu, iako ga, kaže, ljuti ponašanje neodgovornih pojedinaca, a Ljiljana Ćuk sa Srednjaka negoduje zbog odvoza jer, govori, nikad u susjedstvu nije vidjela toliko smeća.

– Nešto sigurno ne štima, možda nemaju dovoljno radnika. Sad se usto u kontejnerima sve rjeđe mogu vidjeti plave vrećice, one za biootpad trebali bi češće dijeliti – napominje. Sandra Čelić iz Čulinca pak kaže kako je u njezinu naselju odvoz otpada redovit. – Problem nam stvaraju ilegalna odlagališta, a i pojedinci koji ostavljaju smeće na kraju ulice pa se to ne pokupi – zaključuje.