Nova zgrada neće smjeti zaklanjati pogled Bandiću

Sablasno i tmurno. Bez obzira na to koliko jako sunce obasja nekadašnju središnju zgradu Zagrebačke banke u Paromlinskoj, njen kostur, kroz koji se naziru tek stubišta koja su nekad vodila do ureda u kojima su se ugovarali krediti te poneki ormar u kojem su se čuvali dokumenti, kod prolaznika izaziva samo jezu. I tako već šest godina.

U skladu s GUP-om

Ili, točnije, otkako je Zagrebačka banka zgradu 2012. prodala današnjem Konos Constructionu za gotovo 12 i pol milijuna eura. “Projekt Paromlinska” zvao se dokument koji je sama banka naručila ne bi li budućem investitoru pokazala što se sve može napraviti tik do okretišta ZET-ovih busova i Gradske uprave. Trgovački centar s autobusnim terminalom, podzemnom garažom i uredskim prostorima, zamislio je tada arhitektonski studio 3LHD, idealno bi se uklopio na prostor u neposrednoj blizini Paromlina, a čitav su objekt planirali na šest katova. Radnika, međutim, u zgradi nije bilo, ali u njoj su se počeli skupljati svi oni koji su zaključili da bi od nje mogli imati koristi. Odvezen je tako sav namještaj, razbijeni prozori, a skinute su čak i žice s klima-uređaja. Takva će sad na dražbu, odnosno na aukciju Trgovačkog suda u ponedjeljak, a Grad je jučer odlučio postaviti čvrste uvjete po kojima će se ulaganje u njihovu susjedstvu moći odraditi. Ono mora biti u skladu s Generalnim urbanističkim planom (GUP), objasnio je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Ivica Rovis, a kako je riječ o “visoko konsolidiranom prostoru”, eventualne gradnje morat će se obaviti “prema izvornom konceptu”.

Ništa od starog projekta

– Zadržavanje postojećih gabarita i očuvanje vizurnog koridora prema gradu – dva uvjeta koja će postaviti gradska uprava – iznio je Rovis, a dodatno ih objasnio gradonačelnik Milan Bandić. Novi investitori u objekt, koji bi se trebao saznati u ponedjeljak, nekadašnjem objektu Zagrebačke banke morat će također odrediti poslovnu namjenu, a iznad četiri kata, koliko zgrada sad ima, neće se moći ići ni pri rekonstrukciji.

– U prijevodu, nova zgrada neće smjeti biti viša od zgrade gradske uprave – rekao je Bandić, pa podsjetio da je obje radio arhitekt Kazimir Ostrogović, a građevinu u Paromlinskoj 2, koja je niknula 60-ih za potrebe Komunalne banke, on je sam namijenio poslovne svrhe. Čitav izvorni koncept, na koji se sad poziva Grad, podsjetimo, već je odavno izmijenjen jer zgrada je dvaput nadograđivana zbog različitih novih potreba banke, a i prostorije unutar nje razmještene su kako je odgovaralo onome tko je u prostoru boravio. “Projekt Paromlinska”, izrađen 2012., također se neće moći reaktivirati jer predviđa građevinu na šest katova.