O Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba, poslije Prostornog plana najvažnijem planskom dokumentu koji ima snagu zakona, raspravljat će ovaj tjedan i gradski zastupnici. Na nekim skupštinskim odborima izazvao je burne rasprave, a potom je izbio i skandal s krivotvorenim člankom kojim bi se legalizirala bespravna dogradnja dva kata na Importanne galeriji. O tome, kao i o najvažnijim prijedlozima GUP-a, razgovarali smo s Miljenkom Mesićem, pročelnikom Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu okoliša, u kojem je GUP izrađen.
* Jeste li ustanovili tko je i zašto u Plan, nakon verifikacije Poglavarstva, dopisao sporni članak i što ćete poduzeti?
- Sporni članak otkrio sam dok sam pregledavao primljeni materijal za sjednicu Gradske skupštine i odmah o tome obavijestio gradonačelnicu, koja je također ostala osupnuta i najavila mjere iz svojih ovlasti. Nisam još otkrio kako se to dogodilo, ali provest ću postupak u sklopu svojih zakonskih ovlasti.
* Postaje li zbog toga upitno donošenje GUP-a, pogotovo što zeleno svjetlo nije dobio i na nekim skupštinskim odborima?
- Nema razloga da se ne donese, a odbijen je samo na Odboru za statut, zato što je resorno Ministarstvo dalo primjedbe na izmjene i dopune Prostornog plana na kojem se temelji GUP. No, primjedbe Ministarstva bit će ugrađene u odluku sutra na Poglavarstvu, pa to ne bi trebala biti prepreka za prihvaćanje GUP-a.
Crveno svjetlo neprimjerenim sadržajima
* Po čemu se novi GUP razlikuje od sadašnjega i što se njime želi postići?
- Mnogo preciznije određuje namjene i uvjete gradnje. Za područja koja nisu definirana obavezno propisuje izradu detaljnijih urbanističkih planova, a za važne gradske prostore i urbanističko-arhitektonskih natječaja. Želimo postići sustavnu urbanu obnovu grada, konsolidaciju urbane strukture i ravnomjerni razvoj grada.
* Starom GUP-u spočitava se da je provedbeni, da ne sagledava razvojne potrebe i mogućnosti grada. Kakav je novi Plan?
- Ponajprije razvojni jer otvara mogućnosti za različite procedure upravljanja prostorom i njegovo oblikovanje. U proteklom razdoblju prostorno se uređenje rješavalo na pojedinim parcelama bez sagledavanja posljedica na gradsko tkivo, sadržaje, razvoj. Kapital je radio pritisak, a kako nije bilo precizirano što se gdje smije graditi, dogodili su se veliki promašaji poput nekontroliranih interpolacija i neprimjereno lociranih trgovačkih centara.
Grad se treba riješiti prljave industrije i zagađivača, okrenuti se novim tehnologijama, tercijarnim djelatnostima, turizmu..., pa smo takve sadržaje i predvidjeli i onemogućili da se dozvola dobije za nešto što nije primjereno razvoju grada koji želimo. Nema više arbitriranja i ne bi se smjelo dogoditi da se referent u upravi, zato što nešto nije dorečeno, može opredjeljivati za ovu ili onu mogućnost.
Prioritetna izrada detaljnih planova
* Na mnogim područjima neće se moći graditi bez detaljnijih urbanističkih planova. Kako će se postupati dok se oni ne donesu jer život ne može stati?
- Do njihova donošenja bit će omogućena samo nužna rekonstrukcija postojećih građevina, a samo iznimno u pojedinim zonama uz postojeće ulice i rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija prema propozicijama iz GUP-a. No, da život uistinu ne bi stao, odredit će se prioriteti izrade planova. Gradsko poglavarstvo već je utvrdilo prioritete za zemljišta u gradskom vlasništvu - Trg Stjepana Radića, kompleks Badela...
* O GUP-u se nakon javne vodila i široka stručna rasprava. U kojoj su mjeri prijedlozi struke ugrađeni u plan?
- Osobno sam uspio u plan unijeti elemente kojima se štite koridori za prometnice, kvalitetnije je riješen željeznički promet, ali moglo se još kvalitetnije riješiti pitanje namjene prostora. Postoji dilema treba li GUP, koji se radi od 1998., a javna rasprava završena je 2000. godine, prihvatiti takav kakav jest, pa ga ciljano mijenjati i dopunjavati, ili čekati dok se ne usuglase stručnjaci, primjerice, treba li na nekim područjima razvijati pretežno stambenu gradnju, javne ili gospodarske sadržaje. S obzirom na brojnost amandmana na koje su naši stručnjaci odgovorili negativno, bojim se da se na Skupštini ne prihvate amandmani kojima bi ponovno privatni interes nadvladao interese grada.
U središtu manje automobila
* Promet je velik gradski problem. Kako ga rješava Plan?
- Restriktivniji je prema automobilskom prometu u središtu. No, gušće će biti linije javnog gradskog prijevoza - tramvaja i gradske željeznice, uvodi se lakošinska željeznica, gušća će biti i mreža prometnica za brzo povezivanje dijelova grada i mreža biciklističkih staza. Oosbno sam angažirao stručnjake Građevinskog fakulteta da razrade mogućnost cestovnog prstena oko grada dugog oko 27 kilometara, za što je u GUP-u rezerviran koridor. No, još ga treba ispitati i razraditi detaljnim planom.
* Što se predlaže za odlaganje otpada jer Zagreb još nema riješeno to pitanje?
- Podržavam stav struke da odlagalište otpada ne može biti u granicama GUP-a, već ga treba tražiti u granicama Prostornog plana. Jakuševac će se sanirati, a Prostorni plan novo je odlagalište predvidio u Dumovečkom lugu, što je po brojnim istraživanjima bila optimalna lokacija. No, amandmanom na sjednici Skupštine odredba o toj lokaciji ukinuta je i Zagreb je ostao u vakuumu. Otvoreno je pitanje hoćemo li tražiti i obrađivati druge lokacije ili je ipak Dumovečki lug najbolje rješenje. Zavod će zbog toga morati ciljano pristupiti izmjeni i dopuni Prostornog plana.
* Hoće li PUTO ostati na sadašnjoj lokaciji?
- PUTO je bio nužno zlo, privremeni objekt radi sanacije Jakuševca i nikako ga drukčije ne možemo tretirati. Urbanisti su rekli svoje, a ostalo je stvar politike.
Razgovarala Branka Crnčević