Hrvatsko-češko društvo krajem prošloga tjedna Gradskoj skupštini Grada Zagreba, točnije Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova podnijelo je zahtjev za imenovanje Prilaza Ruperta Melkusa pored mrtvačnice na Mirogoju čiji je bio autor.
Budući da se danas navršava 190. godišnjica rođenja ovog prvog modernog zagrebačkog urbanista, rođenog u Češkoj 27. ožujka 1833 iz Društva žele skrenuti pozornost na inicijativu kojom bi Melkus dobio prilaz, a što, ističu, Zagrepčanima ne bi predstavljalo dodatan trošak jer na postojećoj adresi nema stambenih zgrada tako da ne bi bilo potrebe za promjenom osobnih dokumenata.
- Na sličan način Zagreb je već odao počast Hermanu Bolleu, graditelju mirogojskih arkada imenovavši ulicu uz njih Alejom Hermana Bollea - ističu iz Hrvatsko-češkog društva te dodaju kako je Melkus bio vizionar nastanka i širenja Donjeg grada i svojim je radom trasirao put prema izrastanju Zagreba u modernu metropolu Hrvatske.
Melkus se bavio svestranom djelatnošću, od urbanističkog i arhitektonskog projektiranja do planiranja infrastrukturnih sustava, organizacije svih komunalnih službi i nadzora njihova funkcioniranja. Isplanirao je gradnju nekoliko glavnih gradskih ulica (Gajeva, Gundulićeva, Berislavićeva, Prilaz Gjure Deželića, Republike Austrije, Hebrangova), a njegovo djelo bilo je i uređenje Zrinjevca kao ishodišnog parka današnje Zelene potkove.
Melkus je zaslužan i za drugi veliki urbanistički i infrastrukturni pothvat u Zagrebu u drugoj polovici 19. stoljeća, uređenje novog gradskog groblja na Mirogoju 1876. Melkus je projektirao groblje s njegovim parcelama, kao i mrtvačnicu. U Melkusova djela ubrajaju se i veliki projekti kao što su gradski vodovod i gradska kanalizacija, preusmjeravanje i kanaliziranje potoka Medveščak te izgradnja stuba prema Gornjem gradu.
>> VIDEO: Tri godine od potresa: Jedan ugašeni život, 27 ozlijeđenih, srušena krovišta, popucale fasade...
Zašto Zagreb nema ulicu nazvanu po Peri Pirkeru?