Oko 170 tisuća kuna cijena je obnove jedne višestambene zgrade prosječne kvadrature od 500 četvornih metara, ali isključivo ako je na njoj nalijepljena zelena oznaka i ne treba se, nakon potresa, obnoviti ni jedan konstrukcijski element građevine. Ima li ta ista zgrada, primjerice, oznaku da je privremeno neuporabljiva te joj je potrebno ojačanje konstrukcije, obnova po četvornom metru stajat će 540 eura, odnosno nešto više od četiri tisuće kuna. Ili, ako ćemo zbrojiti sve kvadrate, obnova te višestambene zgrade stajat će 2,3 milijuna kuna.
Projekcije s fakulteta
Ide li se na cjelovitu obnovu građevine od 500 četvornih metara jer ima crvenu naljepnicu, troškovi rekonstrukcije popet će se na 2,8 milijuna kuna jer kvadrat u tom slučaju stoji 739 eura ili pet i pol tisuća kuna. Izračuni su to temeljeni na troškovniku koje je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine poslalo u javno savjetovanje u obliku dokumenta koji je nazvalo Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Odnosno, drugim riječima, Ministarstvo graditeljstva je detaljne cijene kvadrata razradilo u prvom podzakonskom aktu, koji se obvezalo donijeti nakon samog Zakona o obnovi, a koji bi se u Vladi trebao naći za nekoliko tjedana.
Osim za višestambene i poslovne zgrade, procijenjeno je i koliko će koštati četvorni metar obiteljske kuće, bolnice, vrtića i škola, ali i kulturnih te sportskih objekata. Najjeftinije, kao što se na početku i pretpostavljalo, bit će obnova kuća, kod kojih će se 31 euro izdvajati za kvadrat onih koje imaju zelenu naljepnicu, a gradi li se potpuno nova, odnosno zamjenska kuća, njezin će četvorni metar biti 750 eura, tj. nešto više od pet i pol tisuća kuna, otprilike kao i kvadrat zgrade s crvenom naljepnicom. Same cijene u podzakonskom aktu definirane su u tri razine te prema uporabljivosti, pa je najjeftiniji kvadrat ondje gdje je potreban samo popravak nekonstrukcijskih elemenata, nešto je skuplji treba li popravljati konstrukciju, dok su, naravno, najveće cijene kad konstrukciju treba pojačati te kad je potrebna cjelovita obnova građevine. Da se nije išlo po spomenutim razinama, troškovi obnove od potresa iznosili bi gotovo sto milijardi kuna.
– Prema provedenoj analizi i projekcijama troškova potresom oštećenih zgrada koju je proveo Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, preliminarna procjena šteta na obiteljskim kućama, višestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama te zgradama javne namjene, za slučaj kada bi se provodile samo površinske, tzv. kozmetičke mjere obnove, ukupan trošak obnove iznosio bi oko devet milijardi kuna, dok bi cjelovita obnova konstrukcije u svim zgradama iznosila oko 97,5 milijardi kuna – objašnjava se u dokumentu Ministarstva zašto se radio detaljan troškovnik obnove. Utvrđeni su i kriteriji za određivanje prioriteta obnove zgrada prema važnosti, a gledat će se njihova namjena, stupanj oštećenja, lokacija, raspoloživa financijska sredstva te inženjerski i izvođački kapaciteti. Prebacimo li se sad ponovno na narodski jezik, to znači da će prioritet u obnovi imati građevine koje su važne za širu zajednicu, poput bolnica i zgrada u kojima su vatrogasci te hitna pomoć, a onda i, primjerice, sportski objekti te crkve, kina, kazališta...
Bandić mijenja prostorni plan
Što se rokova obnove tiče, poprilično su daleko od sadašnjeg vremena, barem sudeći po zahtjevima za rekonstrukciju objekata, koji se mogu predavati sve do 2030. godine.
– Do 30. lipnja 2021. za novčanu pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće zgrade i za novčanu pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju potresom oštećene postojeće zgrade, do 31. prosinca 2021. za uklanjanje potresom uništene zgrade i postojeće obiteljske kuće te za gradnju zamjenske obiteljske kuće i za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće. Do 31. prosinca 2025. za konstrukcijsku obnovu zgrade i novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade, a do 31. prosinca 2030. za cjelovitu obnovu zgrade – napisali su stručnjaci Ministarstva u podzakonskom aktu. A dok je dokument u javnom savjetovanju, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na sljedećoj sjednici Skupštini predložit će izmjene Prostornog plana grada Zagreba jer želi “preispitati stabilnost građevinskog fonda u cjelini te mogućnost cjelovite obnove naselja pogođenih potresom”. Pod “cjelovitim prostornim uređenjem”, podsjetimo, radio se i Cvjetni trg, nakon što je promijenjen plan uređenja Donjega grada.