Ili im treba vratiti novac, s kamatama, ili im prostore dati u vlasništvo, jedini je mogući epilog za koji odvjetnik Eduard Geber tvrdi da se već počeo nazirati u trakavici između malih obrtnika i Tržnica Zagreb koja traje već gotovo desetljeće. Sporazum između Tržnica i obrtnika, njih 182, koliko ih je vlastitim sredstvima od gotovo 50 milijuna kuna gradilo poslovne prostore na šest zagrebačkih tržnica, Općinski je sud, naime, i drugom nepravomoćnom presudom u korist oštećenih obrtnika ovih dana proglasio ništavim, a predmet je proslijeđen i Županijskom sudu.
Mali su obrtnici, podsjetimo, na temelju sporazuma o zajedničkom sufinanciranju sredinom 90-ih u gradnju spornih tržnica, ne računajući uređenje objekata, uložili milijune. Vještačenjem je, tvrdi odvjetnik Geber, utvrđeno da je gradnja preplaćena čak 3,5 puta u odnosu na stvarnu cijenu. Kvadrat gradnje poslovnog prostora tada je, procijenjeno je vještačenjem, vrijedio tadašnjih 630 DM, a Tržnice su obrtnicima naplatile čak 2274 DM po kvadratu! U ugovoru je stajalo da će im nakon završetka radova, poslije konačnog obračuna, u roku od osam dana isplatiti razliku, ali on do danas nije napravljen.
– Jasno je i zašto – tvrdi Geber. Tada bi se, dodaje, doznalo koliko je zapravo sve koštalo, a iako je u ugovoru stajalo i da je riječ o zajedničkom financiranju, njega očito nije bilo. Sve je, kaže, išlo na račun obrtnika kojima je na temelju sporazuma o udruživanju novca nakon gradnje ponuđen ugovor o desetogodišnjem zakupu, a potom su degradirani u najobičnije najmoprimce na tržnicama po principu uzmi ili ostavi.
– Tržnicama plaćamo i 300 puta veću najamninu od obrtnika u gradskim poslovnim prostorima. Iz novih ugovora brisana su i sva prava obrtnika na naknadu ulaganja u prostore, što je protivno Zakonu o zakupu poslovnog prostora – tvrdi postolar Alen Havranek s tržnice Volovčica.
Obrtnici su se žalili i bivšem i sadašnjem predsjedniku, premijeru, gradonačelniku, HOK-u, DORH-u, USKOK-u..., a na kraju se njih 15-ak s Branimirove tržnice, Volovčice, iz Gajnica i s Kažotićeva trga odlučilo za tužbe. Predmete od zastare čuva upravo “ništavost” dijela ugovora kako su “uložena sredstva u izgradnju bespovratna”, kazao je Geber.
Samo u Gajnicama 21 je obrtnik uložio 5,7 milijuna kuna, a stvarna gradnja poslovnih prostora na tamošnjoj tržnici stajala je 3,6 milijuna. Prvom nepravomoćnom presudom Tržnicama je naloženo da vrate novac koji je tamo uložio i ugostitelj Željko Majpruz. On je, tvrdi se, sedam puta preplatio gradnju svog lokala. Za prostor od 23 četvorna metra Tržnice Majpruzu trebaju vratiti 367 tisuća kuna, a s kamatama gotovo dvostruko više, 700 tisuća kuna, ali ih zbog sporosti sudstva, za što mu je država nedavno morala platiti i odštetu od 4000 kuna, još nije vidio. Ukoliko bi svi obrtnici dobili na sudu, Tržnica bi im s kamatama morala vratiti gotovo dvostruko više od uloženih 50 milijuna kn.
Još jedan dokaz da kamatni račun može uništiti svakoga na koga se primjeni. Na državama vidimo da pali, a sad i na tržnicama.