Obustavljena “akcija vrana” dok ptići ne polete iz gnijezda

Što se skidalo, skidalo se. Rečenica je to koju zaposlenici Zrinjevca u ovo doba godine ponavljaju nekoliko puta dnevno bijesnim građanima koji zovu zbog vrana koje ih bude prije zore, rade nered oko kanti za smeće ili u kolonijama lete iznad njihovih glava. Dok ih dio Zagrepčana smatra običnim štetočinama, inzistirajući da zaposlenici ove gradske firme u njihovu naselju uklone gnijezda na visokom drveću, drugi ih napadaju kad vide kako uz pomoć ljestava s košarom orezuju vrhove drveća i miču gnijezda.

I “kontracepcija” zabranjena

– Sramota! Kako bi vama bilo da sruše vaš dom! – česti su komentari zaštitnika vrana kojima nije strano ni žestoko se posvađati kako bi stali u obranu prava ptica. No izgleda da je u ovom “ratu” na pomolu primirje. Barem u idućih nekoliko mjeseci. Jer počelo je, upozoravaju iz Zrinjevca, gniježđenje vrana te ih je trenutačno zakonom zabranjeno uznemiravati.

– Dosad, u periodu zime, uspjeli smo ukloniti nekoliko stotina gnijezda, no to je to zasad jer dok ptići ne polete, ne smijemo djelovati – kaže Igor Toljan, direktor Zrinjevca. Ornitolozi udruge Biom, koja se bavi proučavanjem i zaštitom ptica, kažu da ni sive vrane ni gačci ni čavke, vrste koje obitavaju na području Zagreba, nisu zaštićene ptice, a uklanjanje gnijezda jedini je način reguliranja njihove brojnosti u gradovima.

– Ali izvan sezone gniježđenja. Ako je gnijezdo uklonjeno neposredno prije sredine ožujka, kada obično polažu jaja (zna biti i nekoliko tjedana prije ili poslije), sezona gniježđenja im je propala, što ne znači da se vrane neće zadržati na tom području ili negdje u blizini – kaže Josip Turkalj, ornitolog iz udruge Biom. Naseljena mjesta idealan su životni prostor za sve vrste vrana, dodaje Turkalj, s obzirom na to da su ovdje zaštićena od predatora, njihovih prirodnih neprijatelja, a i izvori hrane na svakom su koraku.

– No gradovi nisu njihovo prirodno mjesto gniježđenja, one inače jaja polažu na poljima. Ali ondje su veće šanse da će jaja pojesti kakva lasica ili da će vrane napasti škanjac ili jastreb – kaže Josip Turkalj. Neki su ljubitelji ptica na društvenim mrežama upozorili da postoji dobra metoda “kontracepcije” koja ne šteti ni vranama, a ide u prilog stanovnicima. Naime, jaja u gnijezdima dovoljno je blago promućkati. Ako se to učini, iz njih se neće izleći ptići, vrana će sjediti na njima misleći da je sve u redu i neće nesti nova jaja. No i ta mjera, kaže ornitolog Turkalj, spada u zabranjene radnje. Uklanjanje gnijezda i približavanje ljudi ili kućnih ljubimaca na čak 50-ak metara od ptića, koji bi uskoro trebali početi učiti letjeti, čini vrane agresivnima jer im proradi zaštitnički roditeljski instinkt pa počnu napadati sve što smatraju prijetnjom.

– Najbolje je, ako su vrane agresivne, zaobilaziti mjesto gniježđenja nekoliko tjedana – kaže Turkalj.

Brojnost se povećava

U Zagrebu zimi obitava od 500 do 550 parova sivih vrana, od 730 do 780 gačaca te od 35 do 40 parova čavki koje se na proljeće razmnožavaju. No to su podaci koje je 2015. godine iznio Zavod za ornitologiju HAZU-a, a brojnost se otada, kažu stručnjaci, povećala, pa se spominje brojka od 20.000 vrana u gradu. Najgore je u naseljima Remetinečki gaj, Jarun, Jakuševac, Voltino, Malešnica, Trnje, Trnsko, Dugave, Dubrava, a možemo se samo nadati da i ove godine nećemo pisati o napadima na ljude.