Od 570 kamera parking-videonadzora 200 ih je zastarjelo i moraju se mijenjati

Vidi te kada spavaš, zna kad si budan, gleda jesi bio dobar ili zločest, a ime mu nije Djed Mraz. Zove se parking-videonadzor, ali kao i starom djedici, vid mu se malo pokvario pa će se za njegove “očale” dati milijun i pol kuna.

Kontrola na 170 lokacija

Ali maknimo se sad od metafora i kažimo kako jest, a to je da se nabavlja šezdesetak novih kamera koje će se postaviti na već postojeće lokacije jer one koje su trenutačno ondje “analogne su i zastarjele”. Kako objašnjavaju u Gradu, nabavljene su 2009., dakle dvije godine prije nego što je čitav sustav nadziranja javnih površina uopće uveden, a osim tih šest tuceta kojih će sad zamijeniti, “rok trajanja” prošao je za njih još otprilike 150. Drugim riječima, gotovo polovica kamera u gradu, kojima se “hvataju” uglavnom prometni prekršitelji, a njih je trenutačno 570 na 170 lokacija, više nije najmodernijih karakteristika.

– S obzirom na činjenicu da su analogni sustavi zastarjeli te su nadzorni uređaji novih generacija IP kamere, nužnost njihove obnove na postojećim lokacijama pojavljuje se kao prioritet – objašnjavaju u gradskoj upravi zašto im trebaju nove kamere pa dodaju da je kod starih oprema zastarjela, učestalo se kvare, imaju lošu rezoluciju slike, a i teško se nabavljaju dijelovi za njihov popravak.

Kako također kažu u Gradu, zamjenom analognih kamera “povećat će se kvaliteta rada videonadzora, jeftinijeg, racionalnijeg i lakšeg održavanja istoga te funkcionalnost samog sustava s obzirom na razvoj novih tehnologija u tom području”. Znači to vjerojatno da će se trošiti manje od šest milijuna kuna godišnje na održavanje kamera, koliko to trenutačno košta, a kako nas uvjeravaju prometni redari, modernizacija će se svakako isplatiti, iako se upravo na osiguravanje funkcioniranja sustava potroši otprilike isti iznos koji se uprihodi od kazni. Konkretno, zahvaljujući videonadzoru, Zagrepčane se lani u prekršaju uhvatilo 48.500 puta te naplatilo 33.216 kazni i tako “zaradilo” 5,8 milijuna kuna, dok je za održavanje sustava “otišao” 6,1 milijun kuna.

Pomažu i policiji

Ono čemu kamere prvenstveno služe, podsjetimo, jest videonadzor. Točnije, zaustavi li se automobil na autobusnoj stanici, zelenoj površini ili bilo kojoj drugoj zabranjenoj lokaciji, prometni redari koji rade u centru za nadzor mogu zumirati registarsku tablicu vozila i direktno na adresu vlasnika poslati kaznu i opis prekršaja. Koriste se kamere i za upravljanje prometom, odnosno, primjerice, za propuštanje automobila kroz raskrižje ako se primijeti “čep”, a centar prometnog redarstva umrežen je i s MUP-om, kojem se pomaže u rekonstrukciji nesreća ili razotkrivanju prekršaja i kaznenih djela.