Od Trga bana Jelačića do Britanskog trga na desnoj strani Ilice samo su tri trgovine prilagođene osobama s invalidnošću odnosno nemaju prag ni stubu. A riječ je o strogom centru grada.
U Zagrebu je trenutačno gotovo sto tisuća osoba s invalidnošću, ali su, kažu, i dalje nevidljivi. – I mi se volimo zabaviti, otići na kavu, u kino ili na večeru s prijateljima, otići u dućan ili u frizerski salon. Česti su primjeri u kojima djelatnici gostima kažu da je objekt prilagođen jer ima prilaznu rampu, ali osoba s invalidnošću ne može ući u lift jer su vrata preuska, ne može se kretati kolicima po sobi ili koristiti kupaonicu - ističe Anka Slonjšak, državna pravobraniteljica za osobe s invalidnošću, te dodaje da bez obzira na sve pozitivne planove, mjere i natječaje ministarstva kojima se osiguravaju financijska sredstva, i dalje je to, čini se, nedovoljno.
Kada bi se pri projektiranju i gradnji poštovali propisi, kaže Slonjšak, dodatni troškovi bili bi nerazmjerno mali u odnosu na dobrobit koju bi pristupačne građevine imale.
– Dovoljno je sagraditi kosine na ulazu uz stube ili umjesto njih te dovoljno široka vrata - poručila je pravobraniteljica. No, nepristupačnost građevina nije jedini problem. U Zagrebu su tek 303 osobe s invalidnošću zaposlene, a 40 njih su beskućnici. Zabrinjava i nizak stupanj obrazovanja žena s invalidnošću. Njih čak 77 posto ima završenu samo osnovnu školu, 19 posto ima srednjoškolsko obrazovanje, a samo tri posto višu ili visoku stručnu spremu.
– Ženama je zbog toga teže naći posao, postići ekonomsku neovisnost, a time i uključiti se u zajednicu - kazala je Slonjšak te dodala kako je značajan broj udruga osoba s invalidnošću lani zatvorio svoja vrata zbog smanjenih sredstava za hladni pogon, kao i provođenje projekata i programa. – U hrvatskom društvu rijetko postoji namjera da se osobe s invalidnošću diskriminira. O osobama s invalidnošću govori se s pijetetom, no na tome sve i ostaje - zaključuje Anka Slonjšak. Pravobraniteljica je lani imala ukupno 2444 postupka u svrhu zaštite prava i interesa osoba s invalidnošću, a najveći porast pritužbi u 2013., u odnosu na godinu prije, bio je po pitanju materijalnih prava i podmirivanja životnih troškova, ali i diskriminacijskih stavova predstavnika stanara prema osobama s invalidnošću, te nedostatka novca u pričuvi.
>>Matić uručio ugovore o sufinanciranju projekata rješavanja pristupačnosti objektima za invalide