Uniforme su moja originalna ideja - na proljeće prije dvije godine gradonačelnik Milan Bandić objašnjavao je kako će se zagrebačkim osnovnoškolcima nabaviti jednaka odjeća i obuća ne bi li se među njima "smanjile socijalne razlike, a učenici se isticali samo svojim trudom, sposobnostima, dobrim ocjenama i rezultatima".
Trideset škola od 108 gradskih tada se odlučilo na uniformiranost, 22 su rekle da će samo pojedini razredi nositi sve jednako, pa im se i to kupilo s 12 milijuna kuna iz gradske blagajne.
Nismo nikoga prisiljavali
Ukupno 18.631 učenik tad se uključio u projekt, a da on nije baš bio pun pogodak, govore brojke iz ove godine jer, prema podacima iz gradske uprave, uniforme će nositi čak deset tisuća đaka manje nego 2017. Točnije, nova se odjeća nabavlja sad za 8688 učenika, odnosno ne više za 52, nego za 36 škola, što će stajati pet i pol milijuna kuna.
- Roditelji su tako odlučili pa smo jednostavno odustali. Posebnih benefita tu nije bilo, učenici su nekad nosili "propisane" majice, nekad nisu, razredi uglavnom nisu uvijek bili cijeli uniformirani - redom nam govore ravnatelji koje smo jučer nazvali, a čije škole nismo primijetili na popisu onih za koje se uniforme nabavljaju ove godine. Prvo "odbacivanje" oprava dogodilo se još lani, kad je od njih odustalo prvih osam škola, odnosno prvih otprilike pet tisuća đaka, a trend se nastavio i ususret školskoj godini 2019./2020.
- Svrha uvođenja uniforma nije bila da se nekoga na njih prisiljava. Zato se i škole izjašnjavaju žele li ih uopće, bi li ih nosili svi ili samo pojedini razredi. Kod nekih promjena nema pa, primjerice, u Jelkovcu ili Brestju ih nose svi, određene su škole odlučile da ih više uopće ne žele, dok su se javile i neke nove sa željom da ih dobiju - govore nam u gradskoj upravi. One koje su se odlučile vratiti "standardnoj" odjeći jesu, primjerice, OŠ Čučerje, OŠ Markuševec, OŠ Rudeš, OŠ Špansko Oranice, dok uniforme na početku nisu imale, na primjer, OŠ Rapska ili OŠ Prečko, a sad se nalaze na gradskom popisu onih kojima odjeću treba dostaviti.
Biraš između devet boja
A nabavljat će Grad 18.000 polo majica kratkih rukava, devet tisuća dugih rukava, isto toliko "hoodica", a i 5500 "običnih" te 3500 papuča za školu na vezanje. Majice će, kao i dosad, sadržavati grbove pojedinih škola, a boja im se može birati između devet ponuđenih, odnosno između bijele, sive, nekoliko nijansi plave, dvije nijanse crvene i žute.
- Dobra je kvaliteta, kako majica, tako i "hoodieca". Ali nose se uglavnom po željama. Najčešći izgovori učenika jesu da ih ne nose jer imaju jednu koja je u pranju, drugi kažu da im se ne da uvijek biti u istom, dok treći govore kako im se ne sviđa boja ili izmisle nešto deseto. Mi ih ne možemo prisiliti da odjenu baš tu zadanu odjeću, a ni ne želimo - kaže nam jedna od ravnateljica školi koje su odustale od projekta, ali moli za anonimnost jer ipak je Grad njen poslodavac. Dodaje odmah i da se novac koji je dosad potrošen na oprave, a radi se o oko 20 milijuna kuna, mogao biti utrošen, primjerice, za kupovinu računala školama.
- Mi ravnatelji znali smo od početka da se to neće baš održati. Možda je nekim učenicima na prvu to bila zgodna ideja, ali oni svojom odjećom često ističu svoj karakter i jednostavno im nije fora kad svi izgledaju identično - kazala nam je ravnateljica.
Odora nije samo smanjivanje socijalnih razlika, red, zakon i disciplina, nego ona potiče i osjećaj ponosa i pripadnosti određenoj školi. Tako je to naime u zemljama u kojima je pučanstvo pametnije, pa zato i bogatije, kao recimo u Australiji.