Kroz mnoštvo panela, predavanja i razgovora jedan na jedan, posjetitelji su mogli čuti više o brojnim važnim temama vezanima uz industriju. I dok je konferenciju suvereno vodio Petar Štefanić, dugogodišnji novinar i gamer, pozdravnim govorom ju je otvorio Hrvoje Balen, član Uprave Visokog učilišta Algebra koji je podsjetio kako se zapravo Algebra okrenula baš gamingu kroz pokretanje diplomskog studija razvoja video igara, ali i organizaciju Global Game Jama i besplatnih radionica game developmenta za maturante. Istaknuo je i kako uz postojanje diplomskog studija, idu u smjeru pokretanja i preddiplomskog studija game developmenta, čime će nadopuniti svoj kurikulum.
Razgovore o biznisu u gamingu otvorio je direktor globalnih operacija u Wargamingu, Raajev Girdhar. Wargaming je jedan od najpoznatijih europskih proizvođača videoigara, a najveći hit iz kojeg je proizašao i esport, igra je World of Tanks. Tu su i World of Warships ili World of Warplanes, koji privlače stotine tisuće ljudi za računala. Wargamingov prihod za 2021. procjenjuje se na 1.1 milijardu dolara, a zapošljavaju gotovo 2000 ljudi globalno. Poznati su i kao veliki donatori mnogim muzejima koji se bave očuvanjem ratne tehnike. Budući da je Wargaming tvrtka iz Bjelorusije, a s obzirom na trenutnu situaciju, Girdhar je s GameHubovim Vedranom Jelavićem razgovarao o game developmentu u kriznim situacijama. Osvrnuli su se i na Wargamingovo pristup igračima te brojnim suradnjama s gaming naslovima, ali i povijesnim muzejima u stvarnom svijetu. Girdhar je progovorio o Wargamingovom cilju da izrade što realnije verzije brodova, tenkova i aviona, a među njima se našao i razarač R-11 Split iz jugoslavenske ratne mornarice, čijem se dolasku u igru možemo veseliti već u lipnju!
O podršci lokalnih i državnih institucija gaming industriji razgovarali su Hrvoje Balen, suosnivač Algebre, Vlado Vujica, voditelj Gaming centra u sklopu inkubatora Pismo, Jana Žiljak Gršić, dekanica TVZ-a i Andrej Kovačević, umjetnički savjetnik za videoigre HAVC-a. Uz moderiranje Dragana Petrica, urednika BUG-a, analizirali su koliko je sredstava potrebno da bi ova industrija i dalje cvjetala te koliko se ona smatra umjetnošću. Panelisti su se također dotaknuli uvrštavanja IT industrije u gospodarsku strategiju RH, i to u sklopu Strategije digitalne Hrvatske 2032. i Strategije pametne specijalizacije, unutar kojih je i gaming stavljen kao moguće područje financiranja. Tako bi do 2032. taj segment trebao činiti 15% BDP-a Republike Hrvatske.
Leo Tot, tzv. game dev senpai, svima nam poznat iz emisije Hot Seat, otvorio je sa svojim gostima, Aleksandrom Gavrilovićem iz CGDA i Danielom Rafaelićem, znanstvenikom, filmskim kritičarom, bivšim ravnateljem HAVC-a, temu javne nabave. Koncept javnog financiranja vrlo je nov, kako je naglasio Gavrilović. Bez obzira na to, istaknuo je kako se možemo nadati da će iznosi finaciranja koje provode HAVC i Ministarstvo kulture s godinama rasti te kako razvojnim studijima na raspolaganju stoje i strukturni fondovi EU.
Rafelić se, s druge strane, tijekom svog mandata u HAVC-u zalagao za to da Grad Zagreb alocira sredstva za razvoj video igara te je istaknuo kako je taj proces započet, no nikad nije realiziran.
Karolina Bakowska iz Gameset-a u svom je predavanju progovorila o marketingu u Metaverseu. Uz pobliže pojašnjenje što je točno Metaverse, posjetiteljima je približila kakve sve marketinške mogućnosti pruža virtualni svijet. Od reklama za Nike napravljenih u Roblox-u do virtualnih KFC restorana u Animal Crossingu, mogućnosti su nepresušne. Ono što je posebno istaknula bila je kampanja protiv rušenja Białowieża, šume u Poljskoj, u sklopu koje je cijela šuma izrađena u Minecraftu.
Dobro poznati stručnjak za esport i izvršni direktor Good Game Globala, Nikola Stolnik, održao je predavanje o rastu i profitu u esportu. Stolnik se dotaknuo brendiranja i marketinga u esportu na globalnoj razini, navodeći glavne aktere u ovom dijelu industrije. Istaknuo je i što je sve potrebno da bi se osnovala esportska tvrtka, koristeći primjer vlastite tvrtke koja danas organizira turnire u gaming naslovima, a dio sredstava od turnira i liga daju u dobrotvorne svrhe.
O esportu je s GameHubom Vecom razgovarao i Steven Neale iz XP Consulting-a, konkretno, o stvaranju dobrog međunarodnog biznisa od esporta. Kao glavni primjer, Neale je uzeo Saudijsku Arabiju, koja je osnovala investicijski fond za gaming te podijelio svoja iskustva tijekom svog boravka u toj regiji.
Hendrik Lesser, predsjednik Europske federacije game developera, nažalost nije mogao fizički prisustvovati konferenciji pa je svoje predavanje snimio. U njemu je progovorio o tome što država i lokalne vlade mogu učiniti da bi “olakšale život” gaming industriji. Lesser je naveo podatke o stanju hrvatske gaming insustrije u usporedbi s ostalim europskim zemljama, od samog broja razvojnih kompanija pa do broja obrazovnih institucija koje imaju studijske programe povezane s industrijom.
O gamingu kao usluzi govorili su Mario Jukić, vlasnik Iron Bulla, David Kosir, osnivač Friendly Fire franšize te Niki Mamić iz Hall of Game igraonice. S posjetiteljima su podijelili svoja iskustva pretvaranja gaminga u uslugu, o poslovanju svojih tvrtki, tj. igraonica te koliko je gaming zapravo popularan izvan udobnosti vlastitog doma.
Priča o uspjehu ovoga puta nam je donijela detalje o Rebootu i Infogameru. Leo Tot je s Lukom Žučkom i Dariom Zrnom prošao kroz povijest, kako časopisa, tako i samog sajma te su s publikom podijelili svoje iskustvo stvaranja jednog od najvećih gaming sajmova u ovom dijelu Europe.
O korporativnom marketingu i poslovanju influencera govorili su Snježana Mihalić Lohniger iz Porchea, Dario Marčac, poznati TikToker, Stjepan Šmit iz Whitesharka i YouTuber PVTMole, uz moderiranje Mislava Combaja, Head of Social & Influencers i Gaming Strategy leada u agenciji Dentsu Creative. Panelisti su zajedno analizirali kako funkcioniraju partnerstva s brendovima za content kreatore, dali su pogled na to s obje strane, te koliko slobode obje strane imaju u jednom takvom poslovnom i marketinškom odnosu.
O gamingu i businessu marketinških agencija u svom je predavanju govorio i Vjeko Srednoselec iz dentsu Croatia. Ova je tvrtka, inače osnovana u Japanu 1901. godine, 2021. godine otvorila i svoju gaming diviziju. Srednoselec je progovorio o poslovanju tvrtke, kao i marketinškoj industriji općenito te o japanskom gaming tržištu i uz to naveo primjere inovacije koje je uveo Dentsu. Govorio je i o razvoju gaming tehnologija te ubacivanju fizičkog svijeta u virtualni. Kao primjer je prikazao KFC-ovu kampanju za dostavu hrane u Kini, gdje su igrači dobivali popuste ovisno o rezultatima u igrama te su mogli naručiti hranu izravno unutar igre.
O kriptovalutama u gamingu govorio je Antun Lucić iz Electrocoina. Kao što sama tema govori, Lucić je govorio o korištenju kriptovaluta u gamingu te implementaciji istih pri kupovanju igara i mikrotransakcija, te o PayCek sustavu plaćanja.
Vrlo važna tema obrazovanja u gamingu zatvorila je konferenciju. Uz moderiranje GameHubove Nine Brnetić, o gamingu i obrazovanju razgovarali su Igor Margan iz Algebre, Milan Toš iz Srednje škole Sisak, Stjepan Šmit iz White Sharka i Lovro Nola iz Machina Academy. Između ostalog, gosti su se dotakli problematike s kojom se susreću u stvaranju kurikuluma za učenike i studente, s obzirom na novitet programa te promjenjivost i brz napredak tehnoloških znanosti u Hrvatskoj i svijetu.
U realizaciji konferencije pomogli su sponzori koji već dulje vrijeme razumiju važnost i potencijal hrvatske gaming industrije, poput White Sharka, Telemacha, Notcha, OTP Banke, TVZ-a, Croatia osiguranja; Porschea koji je svim sudionicima omogućio vožnju na njihovom simulatoru, kao i probne vožnje njihovih električnih automobila; Montane, Barcaffea, Cedevite, Smokija i Kale koji su se pobrinuli za osvježenje posjetitelja. Konferenciju je podržao i Grad Zagreb, ali i Grad Osijek te Osječko - baranjska Županija. Sponzorstvo Grada Osijeka i OBŽ-a konferencije koja se održala u drugom gradu nije nimalo čudno, s obzirom na njihovo dugogodišnje ulaganje i promociju IT sektora. Dokaz tome je i izgradnja IT parka u Osijeku vrijednog 72 milijuna kuna, od čega je čak 30 milijuna osigurano iz EU fondova.
Iako je gaming industrija zakonski smještena u audiovizualnu umjetnost, djelomično pripada i IT sektoru, ali i o njemu ovisi, zbog čega je ulaganje u ove dvije industrije važno za uspješan rast i razvoj Hrvatske. Predavači i posjetitelji Business in Gaming konferencije u tome su se složili, kao i u činjenici kako upravo Hrvatska treba postati predvodnik trendova u gamingu u ovom dijelu Europe. Na dobrom smo putu prema tome, samo je potreban jači vjetar u leđa, kako države, tako i privatnog sektora, zaključak je Business in Gaming konferencije.