oživljavanje kvarta

Istraživali i zaključili: Evo što zaista treba Maksimirskoj ulici

Foto: Marko Prpić/Pixsell
Maksimirska ulica
Foto: ''
Maksimir - novi kiosci
10.01.2014.
u 17:20
Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja od 2005. do 2008. godine istraživala je Maksimirsku i s lokalnom vlašću, upravom i udrugama nastavljaju projekt u kojem predlažu postavljanje novih kioska i drukčije osvjetljavanje ulice
Pogledaj originalni članak

Četvrt koja više nema kinematografa, galerija, kazališta, obrtnika, kvart u kojem jedinu kulturnu funkciju preuzima lokalni centar za kulturu, samo su neki od nedostataka gradske četvrti Maksimir koji su potaknuli Udrugu za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja da istraže njegovu povijest, anketiraju stanovnike, razgovaraju s predstavnicima lokalne vlasti kako bi poboljšali identitet četvrti.

Interdisciplinarna studija četvrti Maksimir rezultat je promatranja od 2005. do 2008. godine, no nije kraj istraživanja. S nositeljicom projekta Sonjom Leboš projekt nastavljaju u radu s lokalnom zajednicom, administrativnom upravom, nevladinim organizacijama...

– Početkom 20. stoljeća na Kvatriću je postojala velika koncentracija industrije, od tvornice konjaka i finih likera Patria do tvornice emajlirane robe Arko, a u istom razdoblju na Maksimirskoj cesti osnovana je i prva tvornica cigaret-papira i tuljaka Golub. Maksimirska je bila središte obrtništva i male industrije, a sve je to s vremenom zamrlo – kaže Leboš te dodaje da bi se interakcijom prostora i manjim intervencijama mogao vratiti smisao ulice, primjerice, zamjenom postojećih i postavljanjem 11 novih kioska, čija je autorica Dafne Berc.

- Prijedlog za kioske proizlazi iz autoričinog cjelokupnog promišljanja metabolizma Maksimirske ulice. Novi kiosci razdvajali bi se na dva dijela koja se međusobno sučeljavaju i djeluju okomito na Maksimirsku – kaže Leboš i dodaje da bi se na plohama kioska aplicirali jumbo plakati s informacijama o kvartu, koje bi koristile jačanju identiteta četvrti.

Promjena bi bila očigledna i drukčijim osvjetljenjem ulice, postavljanjem novih tegli, povećanjem zelenila te uvlačenjem sadržaja u dvorišne prostore koji su nekad odisali životom.

CIMERFRAJ SE RJEŠAVA RENTIJERA

Je li konačno odzvonilo rentijerima u turizmu? Privatni smještaj od Nove godine na udaru pet novih zakona

Turističko iznajmljivanje odavno je preraslo socijalnu kategoriju i pretvorilo se u rentijerstvo od kojeg se lijepo živjelo, a vlasti su prve korake počele poduzimati tek kad je to dovelo do pucanja infrastrukture u turističkim mjestima, pada kvalitete i smanjenja broja turista, upozoravaju i turistički stručnjaci dr. Sanja Čižmar i Branko Bogunović

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

Avatar ankabutorac
ankabutorac
08:20 11.01.2014.

Pa kaj se cudite...to nije samo u Maksimirskoj tak...pogledajte sve one male ducancice u kojima je prije bil neki mali obrt ili se nesto prodavalo...sad se gradi jedan shopping-centar za drugim i potrosaci plaze po njima i zanemaruju one male ducancice...a kad se nekaj zatvori i ima sve vise nezaposlenih onda su bas ti potrosaci koji su furt u shopping-centrima, najglasniji i negoduju i traze pomoc politike...sa zatvaranjem tih mali obrta i drugih lokala izgubi svaki kvart lice i licnost....a tko je kriv za to...mi....

KU
Kumek
08:22 11.01.2014.

To je to. U ulici gdje je na svakoj stanici i izmedju svake stanice s svake strane po jedan kiosk, oni bi stavljali nove kioske. To kaj je trecina lokala napustena i zapustena, a druga trecina su saloni za uljepsavanje i frizeri je idealno. Ko financira tu genijalnu udrugu i tko od njih ima biznis s kioscima?

TI
tihomir91
13:52 11.01.2014.

Nisam toliko optimističan u efekte ovih arhitektonskih egzibicija jer bez mladeži u gradu nema nikakvog napretka. Život nije samo potrošnja i lažni sjaj ,važan je život zajednice koji nedostaje u stvaranju kreativnih vrijednosti a s time i kulture.