Bez svjetla nema ni najbljeđe boje, a bez sjene forme, kaže Josip Ušaj, specijalist za rasvjetu. U svojoj bogatoj karijeri, Ušaj je osvijetlio neke od najznačajnijih spomenika kulture u Hrvatskoj i šire, poput splitskog Peristila, hvarskih zidina ili Eufrazijeve bazilike u Poreču, a zaslužan je i za opširan desetogodišnji projekt revitalizacije plinske rasvjete na Gornjem gradu. Sada je Ušaj dobio još jednu važnu zadaću, osvijetliti spomenike Cvjetnog trga. Dok traju radovi na kontroverznom popločenju Cvjetnog, srećom, nije propuštena prilika da se zagrebački spomenici konačno stručno osvijetle, što dosad nije bio slučaj. Na Preradovićevu trgu osvijetlit će se Pravoslavna crkva i spomenik Petru Preradoviću te obližnji spomenici Tinu Ujeviću i Nikoli Tesli.
Punina Trga
– Tina Ujevića osvijetlio sam samo jednim, podnim svjetlom. Dvoumio sam se oko toga trebam li ga uopće osvijetliti, onako zamišljenog i napuštenog ili da ga ostavim u tom njegovu miru. Miro Vuco fantastično je uhvatio Tinovu bit, iznutra i izvana. Htio sam upozoriti na njegovo prisustvo u prostoru, a ne rastočiti ga svjetlom – kaže Ušaj. Svi spomenici bit će osvijetljeni tzv. akcentnom rasvjetom, koja naglašava njihovu formu i dostojanstvo. Upravo je Pravoslavna crkva pravi primjer markantnog spomenika na prostoru Trga, čijom će se rasvjetom naglasiti arhitektonske vrijednosti, a obogatit će se i prostor trga, čiji će dojam noću biti puniji, kaže Ušaj.
Prvotna cijena opreme bila je procijenjena na 770 tisuća kuna, no zahvaljujući Ušajevu trudu i trotjednoj odgodi roka nabave, ušteđeno je tako da čitav projekt, s opremom, instalacijama i građevinskim radovima na kraju iznosi 610 tisuća kuna.
Ležerna rasvjeta
Ušaj smatra kako mu je žao što prilikom ove obnove Cvjetnog nije promijenjena i javna rasvjeta na Trgu.
– Javna rasvjeta je tu rađena prije 15-ak godina. Bila je to velika šteta jer su tom prilikom posječena stabla. Rasvjeta, postavljena na stupovima, nametljiva je i neprilagođena karakteru Cvjetnog trga. Potrebno je stvoriti ležernu rasvjetu, namijenjenu pješacima. Umjesto da je bombardiran svjetlom, potrebno je iscrtati njegovu arhitekturu – objašnjava Ušaj. Zato preferira plinsku rasvjetu za uži centar grada, te mu je želja proširiti je i na Strossmayerovo šetalište te Tkalčićevu ulicu. Zagreb je jedan od samo tri grada u Europi s autentičnom plinskom rasvjetom, koja je upravo zahvaljujući Josipu Ušaju spašena od zaborava. Specijalist za rasvjetu i dalje neumorno radi na novim projektima, a upravo ga je gradonačelnik pozvao da sudjeluje u prvom projektu sistematskog osvjetljenja grada. Grad je još 2002. inicirao izradu studije osvjetljenja, koja je ostala na tragu želje da Zagreb bude grad svjetla, a prvo bi se trebala osvijetliti Zelena potkova.