ZagrebFacts

Otkrivaju neobične 'fakte' o gradu i šire purgerski rječnik

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
ZagrebFacts
Foto: Facebook
ZagrebFacts
26.08.2014.
u 14:00
Troje studenata na društvenim mrežama razvili projekt o Zagrebu, u kratkoj činjenici, uz fotografiju, čitatelji mogu saznati zanimljivost, podsjetiti se ili naučiti detalje o gradu i slengu
Pogledaj originalni članak

Prije više od godinu dana troje studenata Fakulteta političkih znanosti krenulo je u projekt, no nitko od njih nije pretpostavljao da će doseći današnje razmjere.

Od profesora predmeta Odnosi s javnošću i novi mediji dobili su zadatak – osmisliti on-line brand koji će predstaviti na nekoliko društvenih mreža, a potom ga razvijati tijekom semestra. No nakon što su za dobro odrađen zadatak dobili odličnu ocjenu, stranica ZagrebFacts samo je skupljala lajkove, a sada imaju više od 16 tisuća fanova na Facebooku.

“Miščafl” prekretnica

– Za ciljnu skupinu odabrali smo Zagrepčane i sve koji se vežu uz glavni grad, i očito se ljudima sviđa što mogu u kratkoj činjenici, uz fotografiju, saznati nešto zanimljivo o Zagrebu, što možda nisu znali ili ih podsjeti na zaboravljeni događaj – kazao je Matija Mitak, koji zajedno s kolegicama Mateom Mitak te Teom Benšek vodi stranicu na Facebooku, Twitteru, Instagramu i Pinterestu. Izazov je, kažu mladi Zagrepčani čije su obitelji ovdje generacijama, ugurati činjenice i fakte u točno određeni prostor, posebice na Twitteru, gdje moraju sve napisati u 140 znakova.

Foto: Facebook

Foto: Facebook

No nakon toliko vremena provedenih online, točno znaju u koje doba, kojim danom, pa čak i u koje godišnje doba moraju staviti objavu na društvenoj mreži da bi prikupili što više lajkova.

– Preokret se dogodio lani na proljeće, kada je stranica imala samo 1500 fanova. U sklopu podrubrike “Sat purgerskog” objavili smo fotografiju riječi “miščafl” i pitali građane kada koriste tu riječ. Preko noći smo prikupili 4200 lajkova, 600 komentara, a 200 ljudi je podijelilo fotografiju – priča društvo, koje se za svaku činjenicu priprema čitajući knjige. “Biblija” im je tako knjiga “Stari Zagreb – Od vugla do vugla” Branimira Špoljarića, no često koriste i “Pozdrav iz Zagreba” Zvonimira Milčeca te “107 zagrebačkih priča” Živka Prodanovića.

Radi prikupljanja što više činjenica obišli su i Muzej Grada Zagreba, no stare razglednice, fotografije, prospekte prikupljaju i od roditelja, baki i djedova. Pomažu im i korisnici društvenih mreža, koji im zatrpavaju Inboxe s faktima za koje smatraju da su slabo poznati.

“Sedmica” najduža linija

U nekim su situacijama ZagrebFact-ovci prisiljeni i zvati nadležne službe kako bi dobili točnu informaciju.

– Kad smo provjeravali koja je najdulja tramvajska linija, iz ZET-a su nam potvrdili da je to “sedmica” sa 13.054 metara, iako mnogi nisu vjerovali. Slijedi je 14-ica sa samo 229 metara manje, a zatim tramvaji broj 17 i 4 – kazao je Mitak. Najčešće komentiraju stari Zagrepčani i emigranti, a najviše komentara prikupe činjenice vezane uz film “Tko pjeva zlo ne misli” i seriju “Smogovci”.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

Avatar Idler 3
Idler 3
14:23 26.08.2014.

Klincima svaka čast. Ko mali sam govoril većinu tih rječi koje ne bi razmela većina današnjih Zagrepčana. Zapraf je najveća tragedija kaj više nemam s kim tak govorit pa ih i ja polako zaboravljam !!!

Avatar fijolica
fijolica
15:34 26.08.2014.

Poštovana Petra, možete mi reći koja je razlika u značenju između riječi "fakt" i "činjenica"?

IV
ivannovakw
12:55 27.08.2014.

Stari purgerski rječnik je pun germanizma, a to nije ni čudno jer je u Zagrebu od prije samo 100 godina u kojem je živjelo svega 100.000 stanovnika njih gotov 60 posto bilo Austro-ugarskog podrijetla (Austrijanci, Njemci, Česi, Slovaci, Mađari) Ti Austro-ugari nisu ni govorili hrvatski već carskim Austro-ugarski jezikom u Zagrebu, dok su Hrvati Zagrepčani u to doba, a uglavnom se radilo o Turopoljcima i nešto sitno Zagorcima govorili tim kajkavsko-germanskim dijalektom. Hrvatskim narodnim preporodom se to počinje mjenjati i sam kajkavac Ljudevit Gaj pokušava standardizirati hrvatski jezik štokavicom jer Hrvatima na sjeveru prijeti totalna asimilacija od strane Austrijanaca i Mađara, dok Hrvatima na jugu i istoku prijete Srbi. Hrvatski narod se preko štokavice i kroz hrvatski narodni preporod ujedinjuje, a to ujedinjenje predvodi Gaj koji i nije bio čisti Hrvat već Mađar porijeklom. Nakon prvog i drugog svjetskog rata gotovo 90% Austro-ugarskih Zagrepčana napušta Zagreb, a Zagrebu postaje grad dotepenaca jer prema popisu iz 1945. u Zagrebu živi 250.000 stanovnika i gotovo njih 70% uopće nije rođeno u Zagrebu. Razlog tomu su naseljavanja Partizana iz Zagorja, Like, Dalmacije, Srbije i BiH. Između 1945. i 1990. Zagreb će naseliti iz unutrašnjosti Hrvatske i BiH gotovo 300.000 ljudi pa tako prema popisu stanovnika iz 2011. u Zgrebu živi 46% ljudi koji nisu rođeni Zagrepčani, a ovih 54% koji su rođeni u Zagrebu, njih 90% su potomci dotepenaca. U Zagrebu danas živi 790.000 stanovnika. Zagreb je ujedno i Hrvatska u malom jer nema zavičaja regionalnog koji nije prisutan u Zagrebu. Zbog masovnog doseljavanja u Zagreb i miksa svih mogućih hrvatskih dijalekata i narječja je stvoren nekakav novi kajkavsko-štokavsi rječnik u Zagrebu koji je danas umjesto germanizma pun anglizma. P.S. za sve one koji se zgražavaj zbog popisa stanovnika iz 2011. prema kojem 46% stanovnika Zagreba nije rođeno u Zagrebu, u gradovima poput Pule, Rijeke ili Splita je još veći postotak onih koji nisu rođeni u tim gradovima. Naši veliki gradovi su dotepenski, pomirite se svi vi koji glumatate autohtone i fetive. S time da su mu u Zagrebu rođeni djed ili baka se može pohvaliti samo 1, možda 2% Zagrepčana i uglavnom se radi o Zagrepčanima koji imaju Austro-ugarsko prezimena i porijeklo kao npr. Bauer, Varga, Novak.