Još je veći nego posljednja dva najveća. U gradskoj je upravi predstavljen 2,5 milijardi eura težak gradski proračun za 2024. Od tog iznosa 1,7 milijardi predviđeno je za Grad, a 819 milijuna eura za proračunske korisnike. Za razliku od prethodna dva čiji je fokus bio na poslijepotresnoj obnovi, novi proračun fokusiran je na sedam strateških projekata koje gradska uprava u ovom mandatu kani započeti, ali ne i završiti.
Neki od njih poput Kina Europa i obnove Doma sportova kao važni projekti najavljeni su i u ranijim proračunima, no s provedbom se još nije krenulo, ali iz gradske uprave uvjeravaju kako je sada sve spremno i radovi uskoro počinju, ali, priznali su, neće biti dovršeni prije svibnja 2025. kada nas očekuju novi lokalni izbori.
Za razliku od protekle dvije godine, nešto je više novca izdvojeno za sport, a veliki dobitnik proračuna je i socijalna skrb. U planu je preuređenje tri doma za starije, Trešnjevka, Cantar i Medvešćak, a profitirat će i beskućnici kojima će se graditi dva objekta, dnevni boravak i prenoćište.
Novi objekt vrijedan 2,5 milijuna eura dobivaju i djeca s teškoćama, oko 3,5 milijuna predviđeno je za URIHO, dok ZET nabavlja 10 specijalnih vozila za osobe s invaliditetom vrijednih 1,3 milijuna eura. Ove je godine, baš kao i prošle, najavljena gradnja ambulante u Gračanima vrijedna 5,6 milijuna eura, a za novu opremu Nastavni zavod za hitnu medicinu dobit će prijeko im potrebnih 2,4 milijuna eura.
Potpora kulturnim institucijama kojima upravlja Grad veća je za 60 posto nego prošle godine, pa će tako dobiti 4,8 milijuna eura te još 1,8 milijun za održavanje. Najveći dobitnik ovogodišnjeg proračuna, čini nam se, je nezavisna kultura za koju je predviđeno nevjerojatnih 12, 3 milijuna eura.
Ulaganja u zbrinjavanje otpada što je gorući zagrebački problem, s druge strane, gotovo su pa nikakva. U proračunskim stavkama najveće su investicije 4,5 milijuna eura za 150 podzemnih spremnika koji bi se u centru trebali postaviti do ljeta 2024. te 300 polupodzemnih koji također neće biti postavljeni do kraja mandata. Pet milijuna predviđeno je za financiranje postavljanja tipiziranih boksova kao i povrat sredstava onima koji su ih već kupili i postavili. I to je to što se otpada tiče, manje više to što je začudilo mnoge.
Pompozmo najvljivani objedinjeni centar za gospodarenje otpadom, ali ni zasebna sortirnica niti kompostana proračunom za 2024. nisu obuhvaćeni, priznaju u gradskoj upravi. Navodno postoje nekakve tri opcije koje razmatraju, u igri je i kredit Europske investicijske banke, no s njima za sad ne žele u javnost. Kada se (i ako) postigne dogovor, ta će se stavka, kažu, u proračun ubaciti rebalansom, no dio novca predviđen je za Studiju izvodljivosti. Imaju, kažu, i stavke u proračunu koje se odnose na otpadni mulj (?!) , a u Resniku će uskoro s radom početi pogon za obradu građevinskog otpada.
Za dekarbonizaciju, odnosno gradnju solarnih elektrana na krovovima gradskih institucija koja se najavljivala i u prethodna dva proračuna, predviđeno je 4,5 milijuna eura, no do sad je, usprkos sredstvima i najavama izgrađena samo jedna. Dogodine će ih sigurno biti još, obećavaju gradski oci.
Uzbudljiva investicija svakako je deset milijuna eura predviđenih za Centar za upravljanje prometom kojime bi se koordiniralo svim semaforima u gradu i implementirala najnovija digitalna rješenja čime će se konačno riješiti problem sve gorih gužvi na gradskim prometnicama.
Za oko zapinje i osam milijuna eura za sanaciju uspinjače, no kako su objasnili, uspinjača je skupa zato što je jedinstvena i unikatna pa su potrebne komponente iznimno skupe. Dobra vijest je i to što iduće godine u javnu raspravu konačno izlazi dugo najavljivani novi Generalni urbanistički plan koji će jasno definirati gdje se i kako u gradu smije graditi, pohvalio se arhitekt Luka Korlaet.
Zasluženi dobitnik proračuna je i Javna vatrogasna postrojba Zagreb koja će sa 16, 5 milijuna eura pojačati svoje kapacitete, nabaviti nova vozila i zaposliti još prijeko nam potrebnih vatrogasaca. U proračun su uključeni i projekti Gredelja, Zagrepčanke, revitalizacije Mesne industrije Sljeme, Bloka Badel te zagrebačkog Velesajma.
Neke su stavke u prethodnim proračunima istaknute kao kapitalne potpuno su nestale i nitko ih više ne spominje, primjerice nivelacija Slavonske kod Ulice Siniše Glavaševića.
“Nezavisna kultura”… Hmmm.. To su oni sto paradiraju sa svinjskim glavama po kazalistima i otvoreno šire mržnju prema vrijednostima koje podržava ogromna vecina Hrvata..?