Već krajem iduće godine Zagreb bi mogao dobiti spomenik svim žrtvama rata, ponajprije Domovinskog. I to ako sve tijekom gradnje bude idealno, dodat će arhitekt Nenad Fabijanić, prema čijem projektu će se dignuti monument. Hoće li se Spomenik domovini, koji će stajati na zelenoj površini između Gradske uprave i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, uistinu “otkriti” do kraja iduće godine, znat će se detaljnije, smatra gradonačelnik Milan Bandić, tek 24. rujna, kada se otvaraju ponude za izvođenje radova. Moguće je, kaže Fabijanić, da se zbog vremenskih prilika radovi odulje pa budu gotovi tek na proljeće 2020.
Laka montaža
U svakom slučaju, reći će Damir Đerzić, pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, radovi na uređenju počet će iduće proljeće, a vrijednost im je – 21 milijun kuna. Visoku cijenu gradonačelnik opravdava specifičnošću i složenošću projekta i materijala. Portal dužine tridesetak metara, jedan od objekata od kojih se sastoji spomenik, izradit će se, naime, od posebnog polimernog materijala ojačanog vlaknima, koji su iznimno otporni na većinu kiselina i lužina te koroziju, pa su time i troškovi održavanja minimalni.
U odnosu na tradicionalne konstrukcijske materijale, poput čelika ili betona, ovaj materijal je 50 posto lakši pa će se konstrukcija i lakše montirati. Mjesto na kojem će strane delegacije i državnici ostavljati cvijeće i vijence za sve žrtve koje su pale za domovinu bit će, pak, pokraj kamenog monolita u blizini portala. Monolit visok više od tri metra izvest će se u kamenu hrvatskog podneblja naziva “Jadran zeleni”. Drugi objekt u sklopu spomenika – Zid boli – bit će, pak, od stakla.
– Posebno dizajnirani, unikatni uzorak, za koji je zaslužan akademski kipar Jeronim Tišljar, a koji je nazvan “kristalna prizma”, posebno je za ovu priliku oblikovan u češkoj majstorskoj radionici u nadstandardnoj veličini (70 x 230 x 500 mm) – napominje Fabijanić. Ovaj element inspiriran je autentičnim zidom od opeka koji je stajao na Selskoj cesti, srušenim 1993. godine, a koji se sastojao od 13.600 crvenih i crnih opeka s imenima poginulih branitelja. Zbog drukčijeg materijala koji će reflektirati zrake sunca, Fabijanić mu je odlučio dati i drukčije ime – Zid svjetlosti. Bit će to, kako kaže gradonačelnik Bandić, vječni spomenik za cijelu povijest i mjesto osnovnog hrvatskog identiteta.
Novi naziv – Trg Republike
Spomenik je ujedno vezan na ideju velike osi koja ide od Sljemena do spomenika preko Save. Nalazit će se, kaže Fabijanić, na lokaciji koja spaja sjever i jug Zagreba, ali i ostatak Hrvatske. Portal se, dodaje, može tumačiti kao nova gradska vrata, koja spajaju metropolsko središte u Trnju sa starim središtem u Donjemu gradu.
Važnu je ulogu Fabijanić dao i zelenilu – zidu od guste živice šimšira koji stoji istočno i zapadno od spomenika.
– Zeleni zidovi služe primamo kao vizualni izolator jakog okolnog prometa – kaže Fabijanić. Kad spomenik bude oblikovan, arhitekt predlaže i novi naziv za mjesto gdje će stajati – Trg Republike.
Natječaj
U studenome je raspisan natječaj za idejno rješenje spomenika, Fabijanićev rad odabran je među njih 52
Izložba radova
Izložba svih natječajnih radova koji su pristigli otvorena je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u svibnju
Ugovor
Potpisan je ugovor o izradi dokumentacije s Arhitektonskim fakultetom, mjesto obilazi i ministar Krstičević
Građevinska
Građevinska dozvola dobivena je 23. kolovoza, raspisan je i javni natječaj za izvođenje radova i nadzor
VIDEO Ovako će izgledati rotor u Zagrebu
šta je ovo, nogometni gol ili spomenik?